U ponoć po lokalnom vremenu Istočne obale na snagu je stupio NBA lockout, odnosno zabrana rada u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu.
Razlog za to istek je postojećega kolektivnog ugovora, te činjenice da dvije suprotstavljene strane, udruženja poslodavaca (vlasnici NBA klubova) i sindikat igrača, nisu pronašli rješenje oko njegova produženja.
Nisu se igrači i vlasnici uspjeli složiti praktično ni po jednoj temeljnoj tački sporazuma, od plata do gornje granice budžeta (salary cap).
Vlasnici klubova više ne žele 57 posto ukupnog prometa koji ostvare trošiti na plate igrača, te je stoga NBA organizacija preko povjerenika Davida Sterna predložila smanjenje ukupnog iznosa za plaće za 750 miliona dolara po godini. Time bi klubovi prestali generirati gubitke koji su se, kroz šest godina trajanja posljednjega koletivnog ugovora, popeli na milijardu dolara.
Gubitke su inače ove godine prijavila 22 od 30 klubova.
Igrači su pristali udio svojih plata u budžetu smanjiti na 54.3 posto, čime bi, kako tvrde, izgubili 500 miliona dolara kroz pet godina. Vlasnicima ponuda ne odgovara.
Posljednji put (i jedini dosad) u NBA-u se štrajkovalo na početku sezone 1998/99, zbog čega su klubovi u osnovnom dijelu sezone stigli odigrati 50 utakmica.
Predsjednik igračkog sindikata Billy Hunter nada se da se ovaj put to ipak neće dogoditi, barem ne u tolikoj mjeri:
“Da, nadam se da nećemo izgubiti tako puno vremena. No, bez obzira na to, nadam se da ćemo tokom sljedećeg mjeseca napredovati u pregovorima. Nadamo se da će vlasnici omekšati malo svoje zahtjeve. Morat ćemo možda malo popustiti i mi.”
Po drugi put u historiji američkog sporta rad je zabranjen u dvjema profesionalnim ligama istodobno. Od marta problem oko kolektivnog ugovora pokušava riješiti NFL (američki nogomet) liga.
Totalsport/Informer.ba
