Techno

Google današnji logo posvetio Gregoru Mandeli

Jedan od najvećih internet pretraživača na svijetu “Googl” promijenio je danas izgled svog loga povodom 189 godina od rođenja Gregora Mendela, češkog sveštenika, biologa, botaničara i matematičara koji se smatra začetnikom klasične genetike.

Mendel je rođen 20. jula 1822. godine u selu Heinzendorf (sada Hinois), u Sjevernoj Moraviji, kao Johan, a ime Gregor uzeo je postavši augustinski fratar.

Gimnaziju je pohađao u Tropou, a studije na Filozofskom institutu u Olmucu. Zbog očeve bolesti i nedostatka novca bio je primoran da 1843. godine postane fratar, a teološku školu završio je u Brnu.

Nakon što je diplomirao matematiku 1850. godine pokušao je da se upiše na prirodne nauke (biologiju), ali nije položio ispit.

Bez obzira na ovu ironiju sudbine, postao je poznat upravo u toj nauci, u čemu mu je značajno pomoglo znanje matematike i odlično baratanje brojkama. Vrlo uspješno je povezao ove dvije nauke i stvorio, i ne znajući to, genetiku.

Zahvaljujući razumijevanju starješine samostana, dospio je u Beč, gdje je izučavao zoologiju, botaniku, fiziku, hemiju i matematiku.

U Brno se vratio 1854. godine i tu je predavao na Visokoj tehničkoj školi.

Eksperimente na baštenskom grašku započeo je 1856. godine, a rezultate je saopštio na zasjedanju Prirodno-istorijskog naučnog društva u Brnu 1865. Godinu dana kasnije objavio je svoj rad Eksperimenti sa biljnim hibridima (Experiments with Plant Hybrids) u zborniku Društva.

Kopiju svog rada poslao je tadašnjem poznatom austrijskom botaničaru Karl Wilhelm von Nägeli.

Nejgeli ne prepoznaje genijalnost i značaj ovog rada, pa Mendel, što iz razočarenja, a što pritisnut obavezama samostanskog starješine, prestaje sa svojim eksperimentima.

Mendel je na izučavanju zakonitosti nasljeđivanja čitavog niza osobina radio punih osam godina.  Da bi izabrao osobine koje se alternativno ispoljavaju proučavao je 34 različite osobine i od njih odabrao 22 za dalje eksperimentisanje..

Vrhunac u karijeri postigao je 1868. godine izborom za starješinu samostana i na tom mjestu je ostao do smrti 1884, nepriznat od strane naučnika toga doba i potpuno nepoznat za javnost.

Njegovi radovi i genijalno izvedeni zaključci bili su daleko ispred nivoa nauke tog vremena, da bi tek početkom 20. vijeka bili ponovo otkriveni i postali osnova savremene genetike.

 

Srna/Informer.ba