Nakon Umjetničke galerije BiH, vrata je zatvorio i Historijski muzej BiH, a pred zatvaranjem je Zemaljski muzej BiH. Zvaničnici ovih institucija upozoravaju da se gubitkom historije gubi i identitet države.
Agonija institucija u kojima se čuvaju neprocjenjiva blaga kulturno-historijskog nasljeđa BiH traje još od proteklog rata. Za institucije poput Zemaljskog ili Historijskog muzeja trebala bi biti nadležna država kao njihov osnivač.
„Međutim, pravni status Historijskog muzeja BiH nije reguliran još od potpisivanja Daytonskog sporazuma“, kaže direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac.
„Država bi trebala riješiti pravni status ovih institucija kako bi one imale osnivača i redovno finansiranje i kako ne bi došle u poziciju da moraju zatvarati vrata za javnost. Propadanjem i uništavanjem muzejske građe koja je smještena u Historijskom muzeju BiH kao i u ostalim institucijama, mi gubimo našu historiju, a time i identitet države“, upozorava direktorica Historijskog muzeja, piše DW.
Osporavanje državnosti BiH
„Nema države koja se ne brine kulturno nasljeđe, no politikanstvom se i na ovaj način pokušava osporiti državnost BiH“, smatra historičar i ratni direktor Zemaljskog muzeja Enver Imamović.
„BiH je zemlja sa hiljadugodišnjom tradicijom i izuzetno bogatim kulturno-umjetničim blagom. Zemaljski muzej spada među najstarije u Evropi i čuva baštinu koja ne pripada samo narodima u BiH. To blago pripada Evropi i cijelom svijetu“, kaže prof. Imamović.
Za aktuelno stanje Imamović okrivljuje političare koji se preko ovih institucija prepucavaju na štetu kulturne budućnosti BiH, a zbog takvog odnosa političara protestirali su i građani. Umjesto nadležnih iz institucija vlasti, pomoć Zemaljskom muzeju obećao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
„Muzej je škola u kojoj se nacija uči vlastitom identitetu, a djeci se otvaraju vidici na poučan, pedagoški način“, kazao je Cerić prilikom nedavne posjete Zemaljskom muzeju.
Institucije od važnosti na izdisaju
Na urušavanje institucija kulture u BiH reagirali su mnogi, među kojima režiser i osnivač teatarske kompanije East West Haris Pašović.
„Naše važne institucije kulture i obrazovanja se urušavaju iz političkih i profesionalnih razloga. Anti-bosanskim političkim snagama je u interesu da ove institucije ne postoje, a pro-bosanske političke snage ne shvataju važnost ovih institucija za budućnost zemlje“, rekao je Pašović.
Umjetnička galerija BiH obustavila je rad, nakon nje Historijski muzej BiH, a slična sudbina mogla bi zadesiti i i Zemaljski muzej. Na izdisaju je i Narodno pozorište, a stanje u ovim institucijama je, prema ocjeni analitičara, odraz općeg stanja u zemlji.
Akademik Muhamed Filipović smatra da kako kaže: „Svojim stavom prema najvitalnijim poljima javnog interesa ova država samo dokazuje da odustaje od svojih osnovnih dužnosti i obaveza“.
DW/Informer.ba
