Fiskalizacija u BiH, uvedena kako bi obrtnici koji nisu prikazivali stvarni promet, čime su izbjegavali plaćanje poreza, bili disciplinirani, još nije dala pozitivne efekte. Mali obrtnici primorani su zatvoriti svoje radnje, a dio „velikih” pronašao je način kako da i dalje vara državu.
Fiskalizacija ili uvođenje fiskalnih kasa kojima se prilikom izdavanja svakog računa kupcima automatski registruje promet u poreznoj upravi, u RS uvedena je prije tri godine, u Federaciji prošle godine. U Republici Srpskoj do sada je izdato 43.000 rješenja o fiskalizaciji, a u Federaciji 25.000 rješenja.
No, iako su prilikom usvajanja zakona u oba entiteta najavljivali stotine miliona više u budžetima, efekti su još minimalni. Do sada su prodavači fiskalnih kasa imali najviše koristi. Za većinu malih obrtnika kupovina fiskalne kase koja košta oko 500 eura, kao i ostali troškovi, značili su katanac u vrata:
„Nabavio sam kasu prije šest mjeseci, poslovanje je isto, samo što me koštalo 700 maraka i veća je kontrola na ovoj kasi nego na prijašnjoj. A što se tiče posla, posao je manji za 50 posto.” „Nisam nabavio kasu zato što je preskupa. Drugo, posla je sve manje. Prinuđen sam da zatvorim radnju.” „Nisam nabavila kasu jer posao je sve gori i gori. Imam kasu koju sam isto morala platiti 600 maraka, a sad je mogu baciti u smeće. Posla nema jer općenito narod nema para. I kako ću ja nabaviti kasu kad ja živim od naroda?”
Samo u Unsko-sanskom kantonu (USK) stotine malih biznismena ostaje bez posla, potvrđujeZuhdija Golubović, predsjednik Obrtničke komore USK. „Podaci sa terena govore da je na području USK do sada odjavljeno oko 300 različitih zanimanja. Od toga je oko 80 posto onih koji su odjavili djelatnost iz razloga što ne mogu ispuniti uslov, odnosno ispoštovati Zakon o fiskalizaciji”, kaže Golubović.
Skrivanje prometa
A obrtnici koji vode velike firme, barem jedan broj njih, pronašli su način kako da i dalje prikazuju manji promet i time izbjegavaju plaćanje poreza državi. „Mi smo otkrili slučajeve da vlasnici pojednih servisa u fiskalnim uređajima koji su već fiskalizirani naknadno ugrađuju određene skrivene opcije koje omogućavaju da vlasnici sakriju promet da plate manje poreza. To je krivično djelo. Mi smo uređaj izuzeli i proslijedili smo tužilaštvu kompletan izvještaj. Ima tu određenih aktivnosti da se faktički prodaju uređaji koji nisu fiskalizirani, bez odgovarajućih plombi itd. I ovom prilikom mi želimo upozoriti, mi smo predložili i sankcije i za proizvođače i za servisere i očekujemo da Vlada i Parlament usvoje izmjene Zakona o fiskalnim sistemima – dakle, upozoravamo da će snositi ne samo prekršajne, novčane kazne, nego i krivičnu odgovornost”, navodi direktor Porezne uprave Federacije BiH Midhat Arifović.
U RS je do sada provedeno oko 6.000 kontrola. I zrečene su i prve sankcije, kaže glasnogovornica Porezne uprave RS Mila Štrkić. „Pritom su izdali 4027 prekršajnih naloga na iznos novčane kazne u visini 3,3 miliona KM. Najveći broj prekršajnih naloga odnosi se na neizdavanje fiskalnih računa, na nedostavljanje dnevnog izvještaja na server Poreske uprave, zbog neposjedovanja dokumentacije o fiskalnim kasama i slično”, pojašnjava Mila Štrkić.
U federalnoj Poreznoj upravi upozorava da su sankcije u Federaciji predviđene za sve sudionike u procesu fiskalizacije, ali da odgovornost snose i sami građani. No, građani priznaju da ne traže uvijek račun za kupljenu robu: „Nit tražim, niti mi treba.” „Fiskalni račun rijetko kad dobijem, a i ne tražim ga.” „U većini slučajeva dobivam račune, ali više puta i tražim.” „Ja i ne tražim, oni mi daju.” „Taj porez nije loš kad bi se pomagalo siromašnim osobama i izlazilo u susret socijalnim ustanovama. Ali kad je to korumpirana vlast, onda oni to ubiraju sebi i troše pare u nešto drugo.”
Problem takođe predstavlja i mali broj inspektora koji ne mogu prekontrolisati sve fiskalne obveznike, kaže Arifović i dodaje da će se efekti fiskalizacije osjetiti tek za dvije do tri godine: „Vrlo su jaki centri moći, da kažem lobiji, koji su za fiskalizaciju iz svojih interesa i vrlo su jaki centri moći koji su protiv svega ovoga. Čak je bilo zagovornika u novoj vlasti da se ukine taj zakon, da se sve odgodi za nekih godinu dana itd. Rokovi su dovoljno pomjerani, nema više potrebe, treba primijeniti zakon do kraja i svi učesnici moraju da snose odgovornost. Na kraju-krajeva, vlasnici objekata naplaćuju porez od građana – neka ga plaćaju tamo gdje je to usmjereno. Od toga moraju imati koristi građani. I mi očekujemo, ne odmah, za nekih godinu dana prave efekte fiskalizacije.”
RSE/Informer.ba
