Intervju Vijesti

Ismet Bajramović: Moja plata nije mjera za druge

I kao predsjednik SSSBiH i kad sam bio predsjednik Sindikata metalaca, imam isti stav, a to je da nikad u životu nisam tražio da se nekom mom kolegi smanji plata zato što ja nemam platu kao on. Ali, zato mi tražimo od kolega koje imaju bolju platu da se zajedno s nama bore da ostali radnici imaju plate kao oni, kaže u intervjuu Ismet Bajramović, predsjednik SSSBiH.

OSLOBOĐENJE: Da li će nakon prekjučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Vlade FBiH i parlamentarne većine, na kojem je analizirano (ne)provođenje protokola o saradnji Saveza samostalnih sindikata i Vlade, doći do redefiniranja tog dokumenta?

ISMET BAJRAMOVIĆ: Protokol nismo redefinirali, jedino smo ga iščitavali. Nema razloga da ga redefiniramo jer on je izuzetno korektan. Mi imamo dva dokumenta, jedan s političkim strankama koje su formirale vlast, i s Vladom. To je 40 stavova SSSBiH koji su prihvaćeni i stavljeni u istu ravan sa ciljevima platforme. Drugi dio je da će vlade na svim nivoima u svoje programe staviti te odredbe. Isto, stoji i da se protokolom ne utiče na samostalnost programskog djelovanja bilo kojeg subjekta koji je potpisao protokol.

OSLOBOĐENJE: Većina zacrtanog još nije provedena.

ISMET BAJRAMOVIĆ: Tu dolazimo do onog što vi pitate, dakle, ne redefiniranje nego preispitivanje provedbe protokola. Krajem augusta smo analizirali i zaključili da provedba ne ide onako kako smo se nadali, i odlučili smo formirati dva tima – za provođenje protokola s političkim strankama i sa Vladom. Drugi je formiran, a prvi nije. Ali, kasnije je konstatovano da i dalje postoje zastoji, a to se vidi i u životu, gdje sve više imamo otpuštenih radnika, a novi se ne zapošljavaju. Ukoliko bi se stavovi sindikata provodili i odredbe platforme, daleko bolje bi bilo i radnicima i građanima, jer bi ti negativni trendovi bili zaustavljeni.

OSLOBOĐENJE: Insistirate na usvajanju velikog broja zakona iz protokola s Vladom.

ISMET BAJRAMOVIĆ: Tu je zakon o povezivanju radnog staža veoma bitan i on je u pripremi. Zatim, tu su zakoni o sigurnosti zdravlja na radu, o radu, izmjene zakona o štrajku, o ESV-u, o PIO, posredovanju u zapošljavanju, zdravstvenom osiguranju, plaćama i naknadama policijskih službenika i u organima vlasti FBiH, izmjene zakona o državnoj službi i o stečaju. Stečajni zakon je nakaradan, jer nije definisao prava radnika firme koja ide u stečaj.

Nisu u proceduri ni izmjene Ustava kako bi se konačno legislativa za rad, zapošljavanje i obrazovanje podigla na federalni nivo, a ne da se destrukcija tih oblasti vrši u kantonima i opštinama. Tražili smo i zakone o upravljanju državnim kapitalom, finansijskoj konsolidaciji privrednih društava – oni su krenuli, te koncesijama, šumama – gdje vlada bezvlašće, izmjene Zakona o javnim nabavkama, donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti, strateškim kompanijama itd.

OSLOBOĐENJE: No, do kraja godine je 15-ak dana, u programu Vlade i Parlamenta su mnogi od tih zakona, ali nisu ugledali svjetlo dana. Kad bi Vam neko ponudio da izaberete, koji biste zakon predložili da se usvoji odmah?

ISMET BAJRAMOVIĆ: Tehnički se sutra može usvojiti nekoliko njih, kao izmjene Zakona o štrajku. Sad jedino možete štrajkovati mimo zakona, jer vas mogu uvijek tužiti i to dobiti na sudu, takav je zakon da ne možemo po njemu štrajkovati.

Izmjene je prošli saziv Predstavničkog doma usvojio, a pale su u Domu naroda. Zakon o sigurnosti na radu davno je pripremljen, RS ga usvojio, a FBiH nije. Zakon o radu je prošao i ESV. A, najvažniji, koji je teško usvojiti, jeste zakon o povezivanju staža.

OSLOBOĐENJE: Zašto tražite da sindikalni predstavnici uđu u NO državnih preduzeća?

ISMET BAJRAMOVIĆ: Pa, sindikalisti će najbolje provoditi ono što tražimo. Isto je sa komisijama u Parlamentu, jer svi zakoni dolaze na dnevni red komisija. Sad nas zovu i kažu na kraju: ti si gost. Kad budemo ravnopravni članovi, to će biti drugačije jer će posebnim propisom biti rečeno koju težinu ima stav predstavnika sindikata, posebno kad je riječ o NO-ima državnih firmi. Zakonom o vijeću uposlenika već je propisana participacija u upravljanju državnim firmama za predstavnike radnika.

Uprave i NO-i neće moći uticati na izbor predstavnika sindikata jer će to biti suvereno pravo sindikata.

OSLOBOĐENJE: Zašto to još nije provedeno?

ISMET BAJRAMOVIĆ: Zato što stranke žele da imaju u odborima svoje ljude. Neko je izračunao da se za različite NO i UO troši oko 600 miliona u cijeloj Federaciji, od dna do vrha.

OSLOBOĐENJE: Kako se kroz učešće u izradi budžeta Sindikat može boriti da se prosjek plaća administracije, koji je viši od federalnog, izjednači sa prosjekom plaća ostalih radnika u FBiH?

ISMET BAJRAMOVIĆ: I kao predsjednik SSSBiH i kad sam bio predsjednik Sindikata metalaca, imam isti stav, a to je da nikad u životu nisam tražio da se nekom mom kolegi smanji plata zato što ja nemam platu kao on. Ali, zato mi
tražimo od kolega koje imaju bolju platu da se zajedno s nama bore da ostali radnici imaju plate kao oni. To govorim zato što moj kolega iz organa uprave, pogotovo iz obrazovanja, odavno govori da mi bez industrije nećemo imati ni ovo što imamo, pogotovo bez pokretanja investicija.

Nažalost, treba da znate da su uglavnom privatne firme vezane za industriju, a daleko je teže tamo uticati na povećanje plata.

Međutim, učešće u kreiranju budžeta posmatramo na drugi način, a to je da konačno dođemo u poziciju da, osim socijale, imamo sredstava i za privredu. Nažalost, kod nas se naglase samo rashodi, ali krenimo od prihoda.

Da bi prihodi bili veći, moramo imati povećanje zapošljavanja, a ne otpuštanja radnika.

OSLOBOĐENJE: Procjene govore da prihodi u budžetu možda neće rasti do 2015.

ISMET BAJRAMOVIĆ: A, što neće rasti?

OSLOBOĐENJE: To pitajte Vladu.

ISMET BAJRAMOVIĆ: Pitali smo. Zato smo imali sastanak s Vladom. I, zašto se ne radi koridor 5c? Zašto se ne oru njive? Zašto se ne govori o Razvojnoj banci FBiH? Vlada je rekla da je sve to u pripremi. Ali, uvijek je u pripremi, to je naš najveći problem.

OSLOBOĐENJE: Do kad će Sindikat čekati da sve zacrtano bude provedeno?

ISMET BAJRAMOVIĆ: Imamo program za dvi je godine i u tom periodu mora biti realizovano 50 posto stavova, može to biti i 10 pos to, ali da bude pokrenuta ekonomija. Veoma malo je dosad realizovano. Mi znamo da su problemi s hiljadu strana, ali svi se ljute kad im to kažemo.

 

Oslobođenje/Informer.ba