Sa ubistvom Osame bin Ladena i hapšenjem Ratka Mladića stavljena je tačka na potragu za ovom dvojicom najtraženijih svijetskih bjegunaca. Međutim, pred lice pravde tek treba da se izvedu ostali optuženici za ratne zločine i terorizam.
Goran Hadžić
Bivši predsjednik RSK
Hadžić se pred Internacionalnim tribunalom za pravdu u 14 tačaka tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Haško tužilaštvo navodi da je Hadžić imao efektivnu kontrolu nad pripadnicima srpske milicije i srpske nacionalne bezbjednosti u bivšoj SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, koje se zajedno sa TO, bivšom JNA i paravojnim formacijama Vojislava Šešelja i Željka Ražnatovića iz Srbije smatraju odgovornim za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj.
Goran Hadžić tereti se za progon nesrba na rasnoj, verskoj i političkoj osnovi, za pokušaj istrebljenja i ubistva “više stotina Hrvata i nesrba”, za prisilno zatvaranje i zlostavljanje logoraša u kampovima u Dalju, Erdutu u Hrvatskoj kao i u Begejcima, Stajićevu i Sremskoj Mitrovici u Srbiji, te za uništavanje i pljačku imovine nesrpskog stanovništva u Istočnoj Slavoniji.
Omar Hasan al-Bašir (Omar Hassan al-Bashir, 67)
Predsjednik Sudana
2008. optužen za genocid, zločin protiv čovjećnosti i ubistva.
Zašto ga svijet traži: Ovo je prvi aktuelni predsjednik koji je Međunarodni krivični sud (ICC) optužio za genocid. Na vlast je došao nakon državnog puča 1998. i smatra se glavnim krivcem za preko 35.000 potvrđenih smrti (i navodno još 300.000 drugih) usled etničkog čišćenja u Darfuru od strane vladine vojske i ozloglašene arapske Džandžavid milicije.
Mnogi ga krive i za 2,5 miliona izbjeglica iz Sudana koji su i u izbjegličkim kampovima bili izloženi iživljavanju i zlostavljanju od strane državne vojske.
Bašir ne haje za to. Tvrdi da je optužnica dio historijske zavjere da se Sudan rasparča na manje države, odbija da prizna Sud i demantuje da je počinio bilo kakve zločine.
Štaviše, prošle godine je ponovo izabran za predsednika.
Džozef Koni (Joseph Kony, 40)
Vođa ugandske pobunjeničke vojske (Lords Resistance Army/LRA)
2005. optužen za ratne zločine protiv čovječnosti, navodno se krije blizu granice Sudana i Konga.
Zašto ga svijet traži: Jedan od najozloglašenijih primjera gerilskih bjegunaca, Koni je predvodio LRA protiv ugandske vlade poslijednjih 20 godina.
On je regrutovao dječake i pretvarao ih u ratnike, a kampanja mu se zasnivala na kombinaciji spiritualizma i mučenja koje je sprovodio nad žrtvama odsecajući im usne i udove.
U Ugandi se smatra odgovornim za smrt desetine hiljada i raseljavanje još dva miliona. U nadi da će okončati vladavinu terora LRA, ugandski predsjednik Joveri Museveni je 2006. ponudio opšte pomilovanje za Konija i njegove pobunjenike i bio je nadomak primirja s njim.
Ali budući da je potjernica Međunarodnog suda još uvijek aktuelna, Koni u Uganda su uhvaćeni u „kvaku 22”: vođa odbija da rasformira vojsku dok sud ne odbaci optužnicu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama u novembru prošle godine objavio je strategiju za razoružavanje Konija i njegovih vojnika.
Aribert Hajm (Aribert Heim)
Naci doktor u koncentracionom logoru Mauthauzen
Njemačka ga traži zbog ubistava; ponuđena nagrada: 495.000 dolara (koju su ponudili Centar “Simon Vizental” i austrijska vlada)
Zašto ga svijet juri: Poznat kao dr Smrt i kasapin iz Mauthauzena, Hajm je tražen zbog zvjerskih eksperimenata koje je sprovodio na zarobljenicima u koncentracionim logorima.
Između ostalog, uklanjao im je organe bez anestezije, ubrizgavao benzin i otrove u srca.
Uhapsila fa je vojska SAD 1946. a pušten je posle samo dve godine robije i to bez suđenja.
Otišao je u Njemačku i nastavio posao ginekologa, a čim su počele glasine da ga čeka optužnica, pobjegao je u Južnu Ameriku 1962.
Inspektori koji su radili na njegovom slučaju sumnjaju da se nalazi u Čileu gde živi jedna od njegovih kćeri.
U februaru 2009. godine konačno je proglašen mrtvim.
Felisijen Kabuga (Felicien Kabuga)
Biznismen multimilioner iz Ruande
Optužen je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Ruandi u 1998. za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje Ženevske konvencije.
Nagrada za one koji daju informacije o njegovom boravku iznosi pet miliona dolara i daju je Sjedinjene Američke Države.
Kabuga je poznat kao finansijer akcije u Ruandi 1994. u kojoj je izginulo pola miliona ljudi od ruke snaga vlade i Hutu policije.
Osnivač i predsjednik Fonda narodne odbrane, Kabuga je navodno koristio svoju poziciju kako bi snabdevao Vladu mačetama i drugim oružjem korištenim u njihovom teroru.
Davao je novac i ruandskoj radio stanici koja je podsticala mržnju i nasilje nad stanovnicima zemlje koji su pripadali Tutsi populaciji.
Čak i poslije genocida, Kabuga je nastavio da podržava miliciju. Sada kada već ima šezdesetak godina, niko sa sigurnošću ne zna gde se on nalazi.
Tribunal međunarodne zajednice traži ga u Keniji gde je navodno pod zaštitom tamošnje vlasti. Međutim, neki sumnjaju da se krije u Norveškoj.
Bosko Ntanganda (Bosco Ntanganda)
Bio je na čelu milicije Nacionalnog kongresa za zaštitu ljudi u Demokratskoj Republici Kongo.
Uhapšen je 2006. i oslobođen 2008. optužbe za ratne zločine regrutacije i zloupotrebe dece uzrasta do 15 godina u vojne svrhe.
Nazvan je Terminatorom i bio centralna figura ratnih dejstava u Kongu od 1999. kada se borio na strani tamnoputih pobunjenika iz Ruande.
Ntaganda je tražen zbog regrutovanja dece između 2002. i 2003. godine u Kongu, sjevernom distriktu Ituri.
Služio je kao šef vojnih operacija u ime Unije patriota Konga.
Terminatorov put destrukcije nije se tu završio. Već 2006. postao je vojni zapovjednik u Kongu gde je optužen za nasilje nad građanima u istočnim regionima zemlje.
Primirje između nekoliko tamošnjih stranaka u Kongu dovelo je do toga da se obnove pozivi za predaju Ntangande, ali su je lideri odbili tvrdeći da se treba fokusirati na dovođenje “krupnijih igrača” pred lice pravde.
B92/Informer.ba
