Što se tiče identiteta bosanskohercegovačkih Hrvata, na to pitanje se može odgovoriti s prikazom historijom Hrvata u BiH, zatim prikazom njihove kulture, politike Hrvata u BiH, a isto tako i vjerskog opredjeljenja, kazao je danas u Sarajevu predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH Luka Markešić na konferenciji o temi „Identitet bh. Hrvata u BiH“.
Po njegovim riječima, ovih nekoliko dimenzija zapravo sačinjavaju ono što nazivamo identitet bh. Hrvata.
„Ono što je karakteristično za bh. Hrvate jeste njihova rasprostranjenost na cijelom teritoriju BiH i određenost regionima ili zavičajima na kojima oni žive“, kazao je Markešić.
Dodao je da je identitet bh. Hrvata u tom smislu policentričan, ne monocentričan.
„Razlika između njih postoji upravo po tim mjestima u kojima postoje. Naprimjer, razlika između Hrvata u Posavini i Hrvata u Hercegovini je prilično velika, a sve su to Hrvati. Drugačiji je Hrvat iz Hercegovine, drugačiji je Hrvat iz srednje Bosne, drugačiji je Hrvat iz Posavine, drugačiji je Hrvat iz zapadne Bosne. Ljudi su se oblikovali kroz jednu dugu historijsku tradiciju na jedan svoj način u tim pojedinim područjima“, kazao je Markešić novinarima.
Zato je, dodao je, karakteristika Hrvata u BiH upravo ta različitost po zavičajnostima, odnosno po regionima.
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi s trećim entitetom, Markešić je odgovorio da je poznato da su oni protiv trećeg entiteta.
„Protiv trećeg entiteta smo ponajprije zbog samih Hrvata. To nanosi veliku štetu samim Hrvatima. Treći entitet znači podjelu, ne samo podjelu među narodima u BiH nego podjelu među samim Hrvatima. Smatramo da je to velika šteta ponajprije Hrvatima u BiH i zato smo protiv trećeg entiteta“, kazao je Markešić.
Dubravko Lovrenović je kazao da kada je riječ o bh. Hrvatima, jedan od glavnih problema, kako on vidi, jeste u nekorespondentnosti njihovog političkog i kulturnog identiteta.
„Odnosno, mora se kazati da su bh. Hrvati narod koji je svoju modernu političku historiju, što znači posljednjih 150 godina, i oblikovanje svog nacionalnog identiteta proveo bez vlastite države i da se onda ’92. desio jedan veliki, spektakularni obrat da je taj isti narod preko noći dobio dvije države, tj. Hrvatsku i BiH i da se od tada do danas nije riješilo krucijalno pitanje, a to je pitanje kulturnog i političkog identiteta“, kazao je Lovrenović.
Dodao je da se na jednom od izbornih slogana koje možemo da vidimo ovih dana u BiH poručuje “glasajmo za dobrobit Hrvata izvan domovine”.
„Drugim riječima, Hrvati u BiH su zaista u tom smislu postali narod bez domovine, postali su u vlastitoj državi, domovini, dijaspora s idejom iz 1900. godine da zapravo posjeduju svoju matičnu državu, ili matičnu domovinu“, kazao je Lovrenović.
Na razini osnovnih logičkih postulata jasno je, dodaje on, da se radi o neodrživom stanju. Takvo nelogično, neodrživo stanje dovelo je do današnjeg stanja u kojem se nalaze Hrvati u kojem Hrvati zaista jesu i s ustavne i institucionalne razine u najnepovoljnijem položaju u BiH.
„Ne mislim da je to nerješivao pitanje. Međutim, to se radi kroz politiku, kroz institucije, političkom borbom, a ne recimo zagovaranjem raznih retrogradnih, i po BiH, a i same Hrvate, jako štetnih ideja“, kazao je Lovrenović.
Fena/Informer.ba
