Udruženje protjeranih Drvarčana osudilo je pokušaj nasilnog pripajanja srpskih sela mjesnoj zajednici Ljubunčić, opština Livno, koja je naseljena isključivo Hrvatima, ocjenivši da je riječ o još jednom pokušaju etničkog čišćenja.
U otvorenom pismu iz ovog udruženja upućenog javnosti i institucijama BiH objašnjavaju da je 12. juna trebalo da bude održano izjašnjavanje građana u srpskim selima Bojmunte, Radanovci, Vrbica, Bogdeše, koji čine već postojeću multietničku mjesnu zajednicu Čelebić, o njihovom pripajanju mjesnoj zajednici Ljubunčić, ali je taj rok poništen jer srpski povratnici to nisu prihvatili.
Nakon izjašnjavanja, navode iz Udruženja, ova srpska sela, odnosno te administartivno teritorijalne cjeline, bile bi nasilno pripojene mjesnoj zajednci Ljubunčić udaljenoj 20 kilometara i naseljenoj isključivo hrvatskim življem, dok bi na području mjesne zajednice Čelebić nikla velika deponija smeća, kako su to planirale opštinske vlasti u Livnu.
“Oni čija je namjera da se anektiraju srpska sela, danas traže podobne koji bi učinili sve kako bi njihova namjera bila u cjelosti ostvarena”, ističe se u otvorenom pismu i naglašava da je riječ o ugrožavanju osnovnih ljudskih prava Srba i nepoštivanju odredaba Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz nedemokratsko i svako drugo nepoštivanje pravnog sistema na području Livanjskog kantona.
U pismu se ističe da su mještani srpskih sela podržali prije izvjesnog vremena prijedlog Srba i Hrvata da se oživi rad mjesne zajednice Čelebić, što su opštinske vlasti u Livnu u potpunosti ignorisale pošto je na tom području trebalo da nikne velika deponija smeća.
“Činjenica je, naime, da ni jedan načelnik Livna nije posjetio ova srpska sela, a kamoli odvojio sredstva za rješavanje krucijalnih problema u ovoj sredini. A Hrvatima su, nasuprot, učinili sve da im život bude bez ikakvih problema“, navodi se u pismu.
Udruženje podsjeća da je sa druge strane srpskog podinaraja, u Čaprazlijama, Gubinu Sajkovićima i Provu, taj posao već obavljen i ta sela su pripojena hrvatskoj mjesnoj zajednici Listani mimo volje srpskih povratnika.
Udruženje navodi da ovo otvara pitanje položaja Srba u Feredaciji BiH (FBiH), a posebno u Livanjskom kantonu koji je oduvijek “crna rupa” za srpske povratnike i pita zašto predstavnici srpskog naroda u Domu naroda FBiH i kantonalnoj skupštini nisu za 12 godina postavili ni jedno pitanje u vezi sa zaštitom vitalnih nacionalnih interesa.
“Uz sve ovo Srbi u FBiH nisu konstitutivni narod. Zbog toga se i postavlja pitanje da li su oni predstavnici naroda ili političkih partija. Isti je slučaj sa Domom naroda i Parlamentarnom skupštinom BiH, institucijama u kojima opet Srbi povratnici još uvijek nisu konstitutivni narod. Pitamo se zbog čega do sada nije reagovao i visoki predstavnik koji je, nadamo se, upoznat u cijelosti sa stanjemu ovom kantonu“, ističe se u pismu.
Udruženje ocjenjuje da se srpski povratnici u Livanjskom kantonu praktično nalaze u getu strahujući za svaku izgovorenu riječ. “Zabrinjavaju nas i druge organizacije i institucije koje se bave ljudskim pravima zašto ćute o položaju povratnika u ovu `crnu rupu` na političkoj karti BiH”, navodi se u pismu.
Udruženje skreće pažnju Ombudsmenu za ljudska prava, pravosuđu BiH, Helsinškom komitetu, ambasadama zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma, državnim organima BiH i rukovodstvu FBiH, te opštinskim i kantonalnim vlastima, da se ovako ne može graditi zajednički život na ovim prostorima.
“Posebno pozivamo predstavnike Doma naroda i to iz reda sva tri naroda da posjete ovaj prostor kako bi se uvjerili u zaista neodrživo stanje i odnos prema srpskim povratnicima. Sve ovo činimo zbog odgovrnosti koju smo preuzeli na sebe kada smo te iste ljude vraćali na njihiva predratna i vjekovna ognjišta“, navodi se u pismu Udruženja protjeranih Drvarčana.
Srna/Informer.ba
