Izdvojeno Politika Udarno Vijesti

Nije podržan Prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida

Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH nije podržala principe Prijedloga zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti čiji su predlagači poslanici Beriz Belkić i Azra Hadžiahmetović.
Prihvaćen je zaključak da Komisija predloži domovima da donesu zaključak da se ova materija regulira u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona.Članovi Zajedničke komisije iz RS-a su, obrazlažući razloge zbog kojih ne mogu podržati predloženi zakon, ponovili ranije izneseni stav da bi tematiku koju tretira predloženi zakon trebalo regulirati u okviru krivičnog zakonodavstva.

Jedan od predlagača zakona Beriz Belkić kazao je novinarima da je, kada je vidio da će to biti negativan izvještaj prema Predstavničkom domu, predložio na temelju nekih diskusija koje je i ranije čuo na ustavnopravnim komisijama, da Komisija inicira prema domovima da domovi donesu zaključak da se ova materija regulira u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona.

„Barem to su ljudi u komisiji podržali i sada postoji jedna šansa, dakle unaprijed se opredjeljuju domovi, ako prihvate, da takvu jednu izmjenu Krivičnog zakona naprave“, kazao je Belkić.

Po njegovim riječima, njima kao predlagačima nije bitan model, nije im bitna forma, bitno im je da se pojave negiranja, odobravanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti sankcioniraju.

„Možemo se složiti ili ne složiti, donijeti zakon ili ne donijeti, ali ne možemo promijeniti činjenicu da u ovoj civilizaciji je postojao holokaust, da u ovoj zemlji se desio genocid, da se širom svijeta dešavaju zločini protiv čovječnosti i da društvo mora reagirati na takve pojave zbog svog vlastitog sistema vrijednosti“, kazao je Belkić.

Zajednička komisija razmatrala je na današnjoj sjednici i problem građana BiH koji su bili zaposleni i nastanjeni u Republici Hrvatskoj, a od 1991. do 1995. godine otpušteni s posla.

Zaključeno je da se od Vijeća ministara BiH zatraži Izvještaj u vezi s ovim pitanjem nakon čega bi se ono trebalo naći i na dnevnom redu Predstavničkog doma državnog parlamenta.

Fena/Informer.ba