Glavna tužiteljica Kantona Sarajevo Nives Kanevčev u intervjuu za “Dnevni avaz” potvrdila je da tužilac Odjela za opći kriminalitet tog tužilaštva slučaj ubistva Nedžada Ugljena, nekadašnjeg zamjenika direktora AID-a BiH, još vodi u fazi nerasvijetljenog ubistva.
”Nakon što je obustavljena istraga u odnosu na više lica koja su se teretila za navedeno kazneno djelo, nastavljen je intenzivan rad u ovom predmetu. S obzirom na fazu u kojoj se nalazi ovaj predmet, ne može se konkretnije govoriti o novim saznanjima, kao ni o radnjama koje se poduzimaju’‘ – kaže Kanevčev.
Posebna težina
Zašto su politička ubistva poput slučaja “Ugljen” ili “Leutar” tako teško dokaziva?
Kanevčev: Kako su oba kaznena djela za sada nerasvijetljena te s obzirom na to da su do sada nepoznati kako izvršitelji tako i motivi izvršenja tih kaznenih djela, ne možemo govoriti da se radi o političkim ubojstvima. Međutim, nesporne su činjenice da su Nedžad Ugljen i Jozo Leutar u momentu njihovog ubojstva obnašali visokopozicionirane dužnosti. To svakako daje posebnu težinu izvršenju navedenih kaznenih djela.
Koji su trenutno prioritetni predmeti Kantonalnog tužilaštva Sarajevo i – nezaobilazno pitanje – ima li u njima “zvučnih”, odnosno poznatih imena iz javnog života?
Kanevčev: S obzirom na stvarnu i mjesnu nadležnost, Odjel za privredni kriminalitet Kantonalnog tužiteljstva vodi više složenih istraga vezanih uz koruptivna djela. Izvršenom analizom do sada prikupljenih dokaza u nekim od tih predmeta do kraja tekuće godine očekujemo podizanje značajnijih optužnica. Kada one budu potvrđene od nadležnih sudova, možemo govoriti o konkretnim imenima.
Sigurnosna situacija u Sarajevu i dalje je dosta loša. Prečeste su pucnjave i bombaški obračuni na ulicama bh. prijestonice. Kako poboljšati sigurnost građana?
Kanevčev: Određena količina oružja koje građani po zakonu ne smiju posjedovati još je prisutna, tako da je potrebno intenzivnije nastaviti pretrese “sumnjivih objekata”, pokrenuti oduzimanje tog oružja, racije i dr. U Odjelu za opći kriminalitet ovog tužiteljstva su 23 tužitelja koji rade po tim predmetima. Cijeneći značaj otkrivanja i gonjenja izvršitelja tih djela, maksimalan broj tužitelja je raspoređen upravo u taj odjel, s obzirom na to da je ukupan broj tužitelja 41. Međutim, navedeni problem, nažalost, ne mogu rješavati samo Tužiteljstvo i Sud, jer se u tim situacijama bavimo samo posljedicom, a ne i uzrokom.
Zakonito postupanje
Dokle je stigla istraga o pokušaju ubistva advokata Senada Krehe?
Kanevčev: Istraga se vodi za sada protiv nepoznatog izvršitelja i poduzimaju se potrebne istražne radnje. Kako se radi o predmetu u fazi istrage, ne možemo govoriti o pojedinostima.
Bilo je određenih zamjerki na postupanje tužiteljice Sarajevskog tužilaštva zbog toga što na lice mjesta nije izašla iste večeri kada se desio napad na advokata Krehu. Možete li pojasniti šta se zapravo desilo ili je, kako se naknadno ispostavilo, ipak zakazala policija?
Kanevčev: S obzirom na to da je ovom tužiteljstvu od strane oštećenog bio podnesen zahtjev da se predmet dodijeli u rad drugom tužitelju, a ne tužiteljici koja je kao dežurna bila obaviještena o konkretnom događaju, isti je zajedno s predmetnim spisom bio razmatran od strane Općeg kolegija tužitelja. Zaključeno je da je postupajuća tužiteljica u ovom predmetu, a sukladno početnim saznanjima koje je dobila od ovlaštenih službenih lica policije, postupila u skladu s odredbama procesnog kaznenog zakona.
U toku je oko 3.800 istraga, nedostaju 23 tužioca
Kanevčev: U 2011. godini u odnosu na prethodnu primljeno je za oko 22 posto više prijava u predmetima privrednog te za 29 posto u predmetima općeg kriminala. S obzirom na to da se radi o glavnom gradu BiH s velikim brojem stanovnika, tužitelji postupaju po velikom broju složenih predmeta iz oblasti općeg kriminaliteta. Tu je i Odjel za ratne zločine koji postupa u istragama u odnosu na oko 670 lica osumnjičenih za kaznena djela ratnog zločina.
Iako prema statističkim podacima i u 2011. godini, tužitelji ovog tužiteljstva postižu bolje rezultate, za ažuran rad po predmetima, imajući u vidu oko 3.800 istraga koje su u toku, kao i broj zaprimljenih prijava, potreban je veći broj tužitelja. Procjenom Radne grupe koju je formiralo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, ovom tužiteljstvu nedostaje još 23 tužitelja – ističe tužiteljica Kanevčev.
Uzroci nereda na utakmicama imaju širi društveni kontekst
Krvavi neredi na utakmicama kakve smo vidjeli i u Sarajevu u četvrtak popodne postali su, nažalost, bh. svakodnevica s političkim konotacijama. Na koji način se ovaj problem sistemski može riješiti, jesu li postojeći zakoni nedostatni?
Kanevčev: Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo s nadležnim policijskim agencijama intenzivno radi na rasvjetljavanju konkretnih događaja i identifikaciji počinitelja tih kaznenih djela. Zakon o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama KS sadrži kaznene odredbe kojima kao kazneno djelo propisuje nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi.
U odnosu na kolovođe grupe koja izvrši kazneno djelo nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi, ovaj zakon previđa kaznu zatvora u trajnju od jedne do pet godina, dok je članovima grupe koji počine predmetno kazneno djela zapriječena kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Postoje adekvatna zakonska rješenja za procesuiranje učesnika u nasiljima za vrijeme sportskih događaja, odnosno njihovo kazneno i prekršajno kažnjavanje. Međutim, kada policija i tužiteljstvo budu obaviješteni da je došlo do nereda, radi se o nastaloj posljedici tih dešavanja, dok se uzroci toga trebaju posmatrati u širem društvenom kontekstu.
Dnevni avaz/Informer.ba
