Zbog političkog i ekonomskog zastoja u BiH postoji opasnost od potpunog urušavanja pravnog i institucionalnog okvira. Kako se to ne bi desilo potrebno je, prije svega, preduzeti hitne mjere i radnje na procesuiranju najtežih oblika političke korupcije.
Najveću cijenu političkog zastoja u BiH plaćaju obični građani čiji standard je zabrinjavajuće nizak, uz mizerne penzije, enormno visoku stopu nezaposlenosti i sveprisutno siromaštvo. Ovo su neki od zaključaka okruglog stola koji je u srijedu održan u Sarajevu, a čiji su organizatori Transparency International BiH, Friedrich Naumann Stiftung i Centar za politike i upravljanje.
Građani BiH plaćaju visoku cijenu političkog zastoja u zemlji. Neki od tih troškova su indirektni, poput sve slabijeg povjerenja u demokratske institucije, sve slabijeg opredjeljenja prema državi, ali i sve veće političke apatije.
U Bosni i Hercegovini 16 godina nakon rata ne postoji zajednička vizija za oporavak zemlje i njene budućnosti, smatra prvi zamjenik visokog predstavnika Roderick Moor, zbog čega će, kako tvrdi, BiH puzati prema Briselu, dok njeni susjedi trče ka Evropi. On takođe navodi konkretne pokazatelje zbog kojih građani BiH finansijski gube zbog nefunkcionalnosti države.
“Nije slučajno što su strana ulaganja koja bi mogla osigurati nova radna mjesta skoro u potpunosti izostala. Kapital neće doći u zemlje u kojima politička nesigurnost i korupcija predstavljaju ogroman rizik. Nije slučajno da je BiH na dnu ili blizu dna skoro svih glavnih finansijskih i poslovnih pokazatelja u ovom regionu“, ocjenjuje Moor.
Adnan Huskić, iz organizacije Friedrich Naumann Stiftung, kaže da BiH nema alternativnog puta osim onog u EU.
„Jako važno je naglasiti da je potrebno u ovom momentu ponovo probuditi ili naći možda neku ideju koja bi trebala da bude ideja vodilja u smislu konstruktivnijeg političkog odnosa primarno političkih elita, ili konstruktivnijeg odnosa uopšte svih građana BiH prema ovoj državi i nečemu čemu bismo trebali kao građani da stermimo. U tom smislu mislim da je EU upravo ta ideja kojoj treba da stremimo“, smatra Huskić.
Najveću cijenu političkog zastoja u BiH plaćaju obični građani čiji standard je zabrinjavajuće nizak, uz mizerne penzije, enormno visoku stopu nezaposlenost i sveprisutno siromaštvo, rečeno je, između ostalog, na okruglom stolu “Koja je cijena političkog zastoja u BiH“.
Krupni koraci unazad
Izvršni direktor Transparency Internationala Srđan Blagovčanin podsjeća da politički zastoj u BiH postoji još od 2006. godine, od pada takozvanog aprilskog paketa ustavnih promjena.
„Mi imamo kontinuitet zastoja u provođenju reformi. Ne samo zastoja, mislim da imamo jedan trend kada možemo govoriti i o urušavanju institucija na državnom nivou. BiH ne samo da stagnira, mi dakle idemo u određenoj mjeri i krupnim koracima nazad. Državne institucije su suočene svakodnevno s osporavanjem od strane različitih političkih lidera, prije svega iz ličnih interesa. Ako me pitate konkretno za odgovornost, naravno da su to političke partije koje su dobile najveće povjerenje na izborima“, kaže Blagovčanin.
Prema analizi koju je radio Centar za politike i upravljanja, BiH je u 2010. godini minimalno izgubila 656 miliona KM zbog nerealizovanih kredita. Poređenja radi – tim se novcem moglo isplatiti preko 500.000 mjesečnih bruto plata.
Lejla Dragnić iz Centra za politike i upravljanja kaže da je zastoj u ekonomskim reformama rezultirao i bitnim smanjenjem stranih investicija. U BiH je u prošloj godini uloženo manje od dva odsto od ukupnog iznosa stranih investicija u cijelom regionu. Dragić navodi i neke druge gubitke:
„Primjer tih gubitaka je i ovaj kredit IBRD-a za koridor 5C, koji je odobren u oktobru 2008., a koji je 31. decembra 2010. bio u implementaciji samo sa četiri posto. I za ovaj kredit je u toku 2009. i 2010. plaćeno tri miliona KM za komisione provizije.“
Izvještaj o napretku BiH za prošlu godinu je obeshrabrujući, navodi šef Političkog odjeljenja Kancelarije specijalnog predstavnika u BiH Stefan Simosas, koji smatra da ni godina koja je pred nama u tom smislu neće biti bolja.
„Nema Vijeća ministara već 13 mjeseci, što nije dobro za donošenje odluka. Nemamo državnog budžeta za 2011., što je takođe zabrinjavajuće i što ima uticaja i na agendu na putu EU. Tu su i brojne institucije, pomenuću samo neke: antikorupcijska agencija koja je trebala biti uspostavljena, a nije – jer nema sredstava. Očito je sve to problem. Također, kad je u pitanju budžet na državnom nivou, dovoljno su stabilni da mogu pokriti tekuće troškove i plate, ali kapitalne investicije koje se moraju uraditi ne mogu“, kaže Simosas.
Podsjetimo: vlast na državnom nivou u BiH nije formirana više od godinu dana, nikada nije usvojen budžet državnih institucija. Na implementaciji presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci napravljeni su tek početni koraci, a dva zakona na kojima se insistira iz EU, onaj o državnoj imovini i popisu, nisu ni na vidiku. Posljednji izvještaj EK o napretku zemalja regiona najlošiji je koji je BiH dobila ikada.
