“Mislim da danas svi potpuno jasno mogu da zaključe ko je krivac što osam mjeseci nemamo novi Savjet ministara. Prije četiri godine matematičku koaliciju su napravile političke partije, od kojih većina i sada ima najveći broj glasova i spremna je da učestvuje u konstituisanju vlasti u BiH, samo je nova SDP. Bez SDP-a smo to uspješno uradili, sada s njima ne možemo. Odgovoran je, nesporno, SDP“.
Rekao je to u intervjuu Glasu Srpske član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.
Slavo Kukić nije dobio podršku u Parlamentu BiH za mandatara i sada je potez na Predsjedništvu BiH. Hoće li biti novih konsultacija i koga ćete predložiti?
“Ovakav rezultat glasanja u Parlamentu BiH se mogao očekivati odmah poslije neozbiljnog prijedloga za mandatara za Savjet ministara BiH i to se i desilo. Dosta usporeno se radilo i taj posao se mogao završiti prije petnaestak dana na prvoj sjednici Parlamenta BiH. Ne vidim potrebu za novim konsultacijama. Političke partije su rekle šta su imale i ne vjerujem da su promijenile mišljenja. Ako jesu, postoji drugi način na koji će to saopštiti Predsjedništvu BiH”.
Imate osam dana da predložite novog kandidata. S obzirom na to da nema parlamentarne većine, kako će to dalje teći?
“Predsjedništvo BiH će se u toku ovih osam dana dogovoriti koje poteze dalje preduzimati. Mislim da je sve u rukama lidera političkih partija, a ne Predsjedništva BiH, jer se pokazalo da se bez dogovora lidera političkih partija ne može završiti posao kvalitetno”.
Bilo je spekulacija o kandidaturi Martina Raguža, kao pripadnika HDZ-a 1990, za koga je Zlatko Lagumdžija rekao da bi bio kompromisno rješenje?
“Dva HDZ-a su na konsultacijama u Predsjedništvu BiH predložila Borjanu Krišto i ako imaju druga mišljenja, to će morati da saopšte Predsjedništvu BiH. Tačno je da postoje priče o Martinu Ragužu kao kandidatu, ali neprincipijelno je i loše prolazi kada političke partije iz jednog bloka spominju kandidate iz drugog bloka. Lideri političkih partija će se morati uozbiljiti, jer ovi iz “platforme”, koji su predložili Slavu Kukića kao nestranačkog kandidata, sada pričaju da će predložiti Martina Raguža, kandidata iz druge političke opcije i drugog bloka. Tako se ne može raditi”.
Smatrate li da Zlatku Lagumdžiji i SDP-u nije važno formiranje vlasti na nivou BiH, jer su zauzeli pozicije na nivou FBiH?
“Ne znam da li im je to važno ili ne, ali potezi koje su povlačili iz SDP-a i iz stranaka “platforme” nisu pokazali ozbiljnost u formiranju institucija BiH. Da li je to što imaju vlast u FBiH, koja je nelegalna i koju su napravili zahvaljujući visokom predstavniku, ne znam, ali znam da je neozbiljno. Znam i da istovremeno stalno optužuju nekoga drugoga da je kriv zato što stvari u BiH ne funkcionišu. Mislim da danas svi potpuno jasno mogu da zaključe ko je krivac zato što osam mjeseci nemamo novi Savjet ministara BiH. Prije četiri godine matematičku koaliciju su napravile političke partije, od kojih većina i sada ima najveći broj glasova i spremna je da učestvuje u konstituisanju vlasti u BiH, samo je nova SDP. Bez SDP-a smo to uspješno uradili, sada s njima ne možemo. Odgovoran je, nesporno, SDP”.
Kada bi mogla biti formirana vlast i kako vidite rasplet?
“Dolazi i vrijeme godišnjih odmora i mislim da se ništa ozbiljnije neće moći uraditi do septembra. Ako lideri političkih partija budu shvatili ozbiljnost i ako međunarodni predstavnici, umjesto da arbitriraju, kao što vole da rade i svrstavaju se na jednu ili drugu stranu, nađu način da ih ohrabre onda imamo rješenje u relativno bliskoj budućnosti. Ako ne bude tako, ne znam kako će se ovo završiti”.
Izvjesno je da će u Predsjedništvo BiH biti vraćen i budžet institucija BiH za ovu godinu. Hoće li biti problem da ga svedete u realne okvire?
“Hoće biti problem. Govorimo o dvije stvari koje su unutrašnja politika i kojima se Predsjedništvo BiH bavi, a koje sticajem okolnosti nemaju mogućnost zaštite entitetskih interesa u Predsjedništvu i pokazuju kako bi BiH funkcionisala kada bi se moglo preglasavati. Da nije moguće preglasati ni oko predsjedavajućeg Savjeta ministara ni oko budžeta BiH ne bi ovo ni otišlo prema Parlamentu BiH. Međutim, preglasavanje je moguće i odmah su dva člana Predsjedništva, i to nije prvi put, iskoristila ovu situaciju da preglasaju, iako znaju da onda nije moguće da to bude usvojeno u Parlamentu BiH. Mislim da budžet treba da bude manji i od Nacrta koji je Savjet ministara BiH predložio, a kamo li u odnosu na ovo što sada imamo. Parlament je bio u pravu što ga je vratio Predsjedništvu, iako ne znam kako ćemo se mi sada dogovoriti. U Sarajevu postoje ljudi koji vode politiku i ne žele da se dogovaraju i optužuju druge da nešto njima ruše, a oni u stvari hoće da odlučuju o svemu”.
Postoji li mogućnost da zatražite okvir budžeta od Fiskalnog savjeta BiH?
“Predsjedništvo BiH će vjerovatno imati taj prijedlog da potpuno vraća budžet unazad, ali teško je sada o tome govoriti. Moramo sjesti i obaviti konsultacije”.
Šta očekujete od sastanka na Brionima i koje će biti teme razgovora?
“U osnovi znamo teme razgovora, jer smo dobili nacrt zajedničke izjave. To je nastavak razgovora koje imamo sa predsjednicima iz okruženja. Taj susret smo predložili kada smo bili u Karađorđevu i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović se odmah složio, iako su članovi Predsjedništva BiH početkom ove godine bili u posjeti Hrvatskoj. Uvijek ima pitanja koja se mogu i trebaju rješavati. Sada je jedna nova situacija. Hrvatska sigurno postaje članica EU, već se zna i datum, a to nije bilo prije pola godine. To je nešto novo, što je važno i za BiH. Čini nam se da i Srbija napreduje prema EU, samo BiH zaostaje i dobro je da budemo u stalnim razgovorima oko toga”.
Željko Komšić je prošle sedmice preuzeo predsjedavanje Predsjedništvom BiH. Šta je obilježilo Vaš period predsjedavanja?
“U ovakvom funkcionisanju Predsjedništva, pa i same BiH, malo je ličnih mogućnosti da nametnete neki tempo, jer se kolektivno radi i odlučuje. Predsjedavajući je čovjek koji ima više posla nego druga dva člana Predsjedništva, ali nije čovjek sa većim ovlašćenjima. Osam mjeseci, koliko sam bio predsjedavajući, obilježila je saradnja sa susjedima, ostvarivanje tog osnovnog cilja iz smjernica spoljne politike BiH, dobrosusjedskih odnosa, koji su nam veoma važni. Pored bilateralnih razgovora, tu je bilo veoma važno pitanje daljeg napretka BiH ka EU. Mislim da je Predsjedništvo BiH bilo optimistično i to je i pokazivalo u razgovoru sa predsjednicima i premijerima drugih zemalja, čak i kada su oni bili skeptični, a bilo je onih koji su nas posmatrali sa zabrinutošću svih ovih osam mjeseci. Drugi dan poslije inauguracije govorio sam pred Savjetom bezbjednosti i prezentovao usaglašen govor, što je bilo veliko iznenađenje, a završili smo preglasavanjima. Predsjedništvo BiH mora biti institucija koja daje ton svima i pokazuje da se može dogovoriti u BiH, ali u skladu sa Ustavom i u skladu sa interesima svih naroda i građana u BiH, u skladu sa ravnopravnošću svih ovdje. Čim to nije tako, odmah dolazimo u situaciju da je BiH nestabilna“.
Kako gledate na zaključak sa posljednje sjednice Savjeta za primjenu mira (PIC) da se neće miješati u formiranje vlasti?
“Gledam kao na 15 godina zakasnjelu odluku PIC-a. Nikada nije trebalo da se miješaju u formiranje vlasti i sami su sebi uzeli to za pravo, jer to ne piše ni u jednom aktu. Uopšte ne znam zašto im je bilo potrebno da sada kažu da se neće petljati. Valjda zbog katastrofalne greške visokog predstavnika kada je suspendovao odluku Centralne izborne komisije, ničim izazvan, on lično i sada valjda hoće da pokuša da kaže: Evo, neću više. To je, konačno, slom djelovanja međunarodne zajednice u BiH i konačno vrijeme da kažu nećemo ovdje više ništa raditi, povući ćemo se i samo ćemo vas ohrabriti na reformama koje vas vode ka EU”.
Kako vidite suspenziju glavnog tužioca BiH Milorada Barašina zbog navoda iznesenih u emisiji “60 minuta”?
“Činjenica je da je način njegove smjene neprimjeren. Interesantno je u kojoj situaciji i sa kojim povodima se to sve dešava i to treba da istražuju određeni organi, ali oni koji treba to da istražuju, učestvuju u svemu tome i tu imamo problem. Jasno je da su se neki podaci, koji liče na obavještajne podatke pojavljivali u nekim emisijama javnih servisa, što je neprimjereno i to je bio povod za razrješenje Barašina. Nemam razlog da ga branim, ali način na koji je to urađeno nije primjeren demokratskim zemljama. Ako se pokaže da je povod suspenziji pokretanje predmeta koji godinama leže i za koje je jedan broj političara u Sarajevu mislio da se nikada neće istražiti, onda je to krupniji problem u BiH na koji smo mi iz Srpske ukazivali. O tome će tek biti mnogo razgovora”. Piše Glas srpske.
Informer.ba
