Na proljeće će biti završeni fasada i grubi građevinski radovi unutar Sarajevske Vijećnice, a kompletna obnova Vijećnice bit će završena do početka 2014. godine kada Grad Sarajevo očekuje da postane Evropska prijestolnica kulture.
Devetnaest godina je prošlo od kada je sa srpskih položaja oko Sarajeva razorena sarajevska Vijećnica, u kojoj su izgorjele dragocjene knjige o bosanskoj kulture i dokumentaciono naslijeđe Bosne i Hercegovine. Zbog požara ostao je samo kostur zgrade, što je Vijećnicu svrstalo na neslavnu listu među sto najugroženih spomenika svijeta. Vijećnica je tokom godina zbog vremenskih neprilika pretrpjela nova oštećenja.
Mnogo je razloga zašto je ovakav objekat od kulturno-istorijskog značaja za BiH čekao na obnovu, kaže članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amra Hadžimuhamedović.
Kompletna obnova Vijećnice koštat će oko 25 miliona KM. Veliki dio radova na izgradnji i rekonstrukciji fasade sarajevske Vijećnice je završen. Očekuje se da bi do proljeća iduće godine kompletna fasada ovog reprezentativnog objekta trebala biti završena.
Nakon toga slijedi četvrta, završna faza koja podrazumijeva obnovu enterijera i završetak slikarske i gipsane dekoracije, kaže koordinatorica na projektu obnove Vijećnice u Gradskoj upravi Vildana Jakić.
„Također je predviđeno u ovoj četvrtoj fazi i opremanje sale gradskog vijeća klupama koje su nekada bile u objektu, odnosno kada je objekat napravljen. U autentičnom izgledu predviđene su samo klupe, a za ostalo opremanje objekta, vezano za opremu i namještaj, će se trebati obezbijediti sredstva“, kaže Jakić.
Sačuvaće se funkcija biblioteke
Novac za ovu fazu u iznosu od oko 14 miliona KM bit će osiguran iz IPA fondova 2009./2010. Restauratorski radovi su obimni i složeni. Cilj je da se svi dijelovi na fasadi objekta, ako je to moguće, restauriraju, a oni koji su uništeni, kao što su kameni elementi, izlijevaju u posebne kalupe i zatim postavljaju na fasadu.
Za mladog akademskog kipara Emira Kapetanović rad na Vijećnici ima poseban značaj. Kao dječak gledao je kako gori Vijećnica, a sada radi na njenoj obnovi. Posao je zahtjevan ali zanimljiv, kaže Kapetanović.
„Od svih elemenata 15 posto će da ostane originala koji je uspio da se spasi nakon tog stradanja i tog vremena koje je prošlo. A ostalih 85, skoro 90 posto je rekonstrukcija, znači sve pravimo apsolutno isto kako je bilo i postavljamo ponovo.“
Vijećnicu je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom i na taj način joj odredila buduću namjenu. S obzirom da je imala administravnu funkciju kada je izgrađena, a nakon toga tu je bila smještena nacionalna biblioteka, ta funkcija Vijećnice bit će sačuvana, kaže Amra Hadžimuhamedović.
„Nakon dugih, dugih rasprava između stručnjaka, javnosti, odlučili smo smjestiti one funkcije koje će svjedočiti o slojevitosti tog objekta i onim vrijednostima funkcija koje su doprinijele nematerijalnoj vrijednosti Vijećnice, tako da će u rekonstruiranoj Vijećnici biti smješteni neki fondovi iz Bosniake, kolekcije knjiga o Bosni, i biće izloženi primjerci rijetkih knjiga koje posjeduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka. Osim toga Vijećnica će biti korištena za neku vrstu protokolarnih zbivanja, svečanih sastanaka kako Gradskog vijeća, tako svih razina vlasti u BiH“, rekao je Hadžimuhamedović.
Vijećnica će imati i dio sadržaja koja će joj osigurati samoodrživost, jer smo svjedoci da institucije kulture u BiH ne mogu se održati ukoliko nemaju dovoljno novca iz budžeta.
RSE/Informer.ba
