BiH Udarno Vijesti

Školstvo u BiH: Šta je “Bolonjski proces” i koliko vrijedi u BiH?

Mirela Kovač je 2006. godine upisala Zdravstveni fakultet u Zenici. Uz objašnjenje da je prva generacija po Bolonji sa četiri, studij joj je naprasno skraćen na tri godine. Osamnaestog septembra 2009., na šestu godišnjicu otkako je BiH potpisala Bolonjsku deklaraciju, Mirela je dobila diplomu, ali ni danas, dvije godine poslije, ni njeno školovanje ni diploma nisu priznati onako kako joj je država obećala.

Biro za zapošljavanje 

Na biro smo upisani kao da smo završili višu školu. Imali smo 43 predmeta, praksu, vježbe, gradivo fakulteta. U zdravstvenim ustanovama kažu “da nas niko ne želi”, da smo “bili brži od države“. Nemamo još ni pravog uvjerenja ni diplome. Većine novih zanimanja uopće nema u nomenklaturi zanimanja – kaže Mirela.

Ako pak imaju sreće da im neko prizna zanimanje, studenti koji su završili trogodišnje obrazovanje prvog stepena po bakalaureat principu mogu se zaposliti u državnim službama BiH, Republike Srpske ili Brčko Distrikta, ali ne i Federacije.

Rezultat je to odredbi Zakona o državnoj službi FBiH koji ne poznaje bolonjce i čija se izmjena najavljuje mjesecima.

Ako smo s tri godine “samo s višom školom”, a s pet magistri, znači da između ne postoji ništa? Šta dobijamo time, državu punu magistara i doktora, koji će opet biti bez zaposlenja – pitaju se nezadovoljni studenti s kojima smo razgovarali.

U nekoliko ministarstava obrazovanja koje smo kontaktirali ponovljeno nam je da je trogodišnji studij po Bolonji visoko, a ne više obrazovanje, ali od te konstatacije očigledno polaznicima neće biti lakše.

Agencija za državnu službu FBiH koja provodi konkurse za prijem državnih službenika u federalnim tijelima vlasti ne prihvaća kao validne za zaposlenje u državnoj službi diplome stečene po bolonjskom sistemu obrazovanja ukoliko na njima eksplicitno nije naznačeno da je stečeno visoko obrazovanje sedmoga stepena.

Zaista ima slučajeva gdje se na diplomi naglasi, ali i gdje se ne naglasi VII stepen. Tako da dva studenta, koji su završili isti fakultet, jedan u Sarajevu, jedan u Mostaru, po istom programu, imaju različite diplome i time i priliku za zapošljavanje. Da stvar bude gora, Bolonja je uvedena radi mobilnosti, migracije studenata u Evropi. Umjesto toga, imamo stanje da student jednog fakulteta iz Zenice ne može nastaviti istovjetan fakultet u Sarajevu, jer se obrazovanje vrši po različitim principima. Negdje 3+2, negdje 4+1, negdje 3+2, a imamo i 4+2. Ovaj student iz Zenice sa 3+2 može nastaviti školovanje u Portugalu, na Islandu, Turskoj ili Rusiji, ali ne i u Sarajevu. I obratno, sa sarajevskim studentom – kaže nam Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke.

Koordinacija ministara

On ističe da se ove sedmice navršilo četiri mjeseca kako je po hitnom postupku od Ministarstva pravde FBiH tražio uvođenje amandmana na Zakon o državnoj službi, koji bi omogućio da se barem na mjesta stručnih saradnika biraju bolonjci sa VII stepenom.

Za više stručne saradnike i stručne savjetnike bit će i dalje potreban master ili magistarski nivo. Nadalje, Koordinacija ministara u FBiH je kao svoj prioritet postavila izjednačavanje deset kantonalnih i federalnog propisa o načinu studiranja, koji sada onemogućava migracije unutar FBiH” – kazao nam je Mašić.

Agencija za državnu službu FBiH (ADS) morala je tako postupiti zbog odluka Drugostepenog odbora te Federalne inspekcije, koji su redovno obarali sva njihova rješenja o priznavanju bakalaureat diploma.

Zastupnik u Federalnom parlamentu Jasmin Duvnjak kaže da će učiniti sve da, nakon što Vlada FBiH uputi u proceduru izmjene, te promjene što prije budu verificirane u oba doma Parlamenta. I sam je student, pa o problemu može govoriti u prvom licu jednine.

Načela Bolonje se tumače različito od fakulteta do fakulteta, od univerziteta, gradova, kantona, unutar Federacije, države. Morat ćemo imati dovoljno političke odlučnosti i mudrosti da se napravi rez i unutar priče o privatnim i javnim, državnim univerzitetima, a posao licenciranja, akreditiranja treba provesti što transparentnije i efikasnije. Sve prisutnijim instant fabrikovanim diplomama dobijamo funkcije i zanimanja zvučnih zvanja, a mršavih znanja – kaže Duvnjak, dodajući da će promjene famoznog Člana 25., koji definira ko može u državnu službu Federacije, samo djelimično riješiti znatno sveobuhvatniji problem.

 Više nije vijest otvaranje novog fakulteta, univerziteta. Prava vijest bit će zatvaranje nekog univerziteta usljed licenciranja zbog neprovođenja standarda i postulata Bolonje” –  kaže Duvnjak.

Proteklih dana navršilo se osam godina otkako je BiH potpisala Bolonjsku deklaraciju. Iako je nesporno da je danas bliže tom sistemu nego jučer, još je kilometrima daleko od toga da bh. studenti sa zvanjem i znanjem neometano idu van granica općine, Federacije, države. Zato ih se i dalje sve više odlučuje da školovanje počnu, završe i ostanu živjeti i raditi van granica BiH.

Šta je, ustvari, Bolonja

Bosna i Hercegovina je potpisala Bolonjsku deklaraciju 18. septembra 2003. godine.

Bolonjski proces naziv je za reformu visokog obrazovanja u Evropi, kojoj je osnovni cilj unapređenje mobilnosti studenata i profesora uspostavljanjem tzv. evropskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. Naziv bolonjski proces dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. juna 1999. potpisali ministri zaduženi za visoko obrazovanje 29 evropskih država. Formalni naziv Bolonjske deklaracije je Evropski prostor visokog obrazovanja. Dio je paketa dokumenata donosenih od 1988. do 2005. u Sorboni, Salamanci, Pragu, Berlinu i Bergenu.

Od čega se sastoji proces

Bolonjski proces čine Novi studijski programi usklađeni sa srodnim programima zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, prihvaćanje tri stepena studija: preddiplomski, diplomski i postdiplomski (Bachelor of Science, Master of Science, Doctor scientiarum), uvođenje suplementa diplomi radi lakšega zapošljavanja, uvođenje bodovnog sistema (ECTS – European Credit Transfer System), pojačana mobilnost u kojoj će se studenti tokom studija moći uključivati u nastavu unutar vlastitog i unutar evropskih univerziteta, uvođenje usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva radi lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkurentnosti, obaveza osiguravanja, praćenja i upravljanja kvalitetom visokoobrazovnog sistema, te postizanje ekonomičnosti i smanjenja trajanja studija, kraći postupak priznanja diploma stranih visokih škola.

Zemlje potpisnice

Bolonjsku deklaraciju potpisale su Austrija, Belgija (francuska i flamanska zajednica), Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka Republika, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

 

Avaz/Informer.ba

1 Comment

Kliknite ovdje da biste objavili komentar
  • Nek ih stid bude, prvo su trebali lijepo objasniti sta je to,pa tek onda je uvesti..mnogo studenata je upislao fax ne znajucu sta je bolonja i sad s ekaju….3 god. traje,ima svo gradivo,sve predmete kao i 4 god sto imaju i opet se vode kao neka visa…i posla za te studente nema kao sto ima za one sto su zavrsili sa 4 god. Bruka, stidite se obrazovanja BiH..toliko studenata za primjer imamo a ustvari samo ste te iste studente upropastili…Brukaa