BiH Izdvojeno Vijesti

Svaki bh. građanin zadužen 850 eura

Svaki građanin BiH zadužen je kod komercijalnih banaka 850 eura. Iako ova zaduženost nije mnogo veća od, recimo, građana Srbije, s obzirom na ukupno stanje u BiH, ona je zabrinjavajuća, smatraju stručnjaci.

Prema podacima Centralne banke BiH, na kraju maja ove godine ukupna zaduženost građana dostigla je 6 milijardi i 361 milion KM. Svaki stanovnik BiH u 2010. godini, prema procjenama Centralne banke, bio je zadužen  kod komercijalnih banka 1660 KM, ili 850 eura.

Kada se uporede podaci za region, građani BiH se ne izdvajaju previše.
Naime, procjene kažu da je u 2010. godini zadužnost u Srbiji po glavi stanovnika iznosila 650 eura, Crnoj Gori 1.500, Makedoniji 580, a u Hrvatskoj čak 4.000 eura.

Miljević: Jedan problem je skup život s jedne strane, i s druge strane je vrlo mala prosječna plata i velika nezaposlenost.

Ekonomista Damir Miljević smatra da su građani BiH prezaduženi s obzirom na ukupno ekonomsko stanje u zemlji.

„Takav utisak se ne stiče kad se isti podatak uporedi sa podacima u ostalim zemljama. Međutim, ovdje imaju dva problema. Jedan problem je jako nizak životni standard građana, odnosno skup život s jedne strane, kupovna je moć građana je mala, i s druge strane je vrlo mala prosječna plata i velika nezaposlenost. I kad se sva ta tri faktora uzmu u obzir, onda ja mislim da su građani BiH zaduženi iznad svojih mogućnosti“, ocjenjuje Miljević.

Najveći problem za BiH je nezaposlenost, što je potvrdio i Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, na posljednjem sastanku sa guvernerima Srbije i Crne Gore u Sarajevu.

„Najveća u regionu 27,2, za Crnu Goru 12,1, za Srbiju nekih 20 posto. Zatim javni dug – BiH je tu u povoljnijem položaju – 25,4 posto GDP-a javni dug, Srbija 34, Crna Gora 39,5“, naveo je on.

Previsoke kamate

Građani se kratkoročno najviše zadužuju po kreditnim karticama i kako bi finansirali minuse koji se pojavljuju po različitim osnovama, dok se dugoročno najviše zadužuju za stambene kredite i za kupovinu automobila. U prvom kvartalu ove godine svaki zaposleni u BiH bio je zadužen 8.900 KM.

Član Predsjedništva Saveza sindikata RS i predsjednik granskog sindikata tekstila kože i obuće Danko Ružičić mišljenja je da ovo ne bi bila velika cifra da je situacija u BiH normalna.

„Zaista se ništa ozbiljno ne može investirati bez kredita i morate, da biste nešto riješili u životu, dizati kredit. Međutim, postavlja se objektivno pitanje da li je normalno dizati kredit da biste preživjeli. Jer ako imate sitauciju da je prosječna plata 800 i neku marku, a da je sindikalna potrošačka korpa 1.600 i 1.700 maraka, onda vidite da vi bukvalno morate dizati kredite da preživite, a posebno u mjesecima koji dolaze, kada djeca polaze u školu, kada ih treba opremiti u školu, na fakultete itd.“, kaže Ružičić.

Vrlo mali rast domaćeg bruto proizvoda, koji je u 2010. godini iznosio svega 0,9 posto, uz rast cijena na malo od 2,1 posto, svakako da utiču i na broj nekvalitetnih kredita, odnosno krediti koje ne mogu da vraćaju pravna i fizička lica bankama.

U BiH nekvalitetnih kredita ima 11,4 posto, Srbiji 16,9 posto i 22,6 posto u Crnoj Gori, što je uticalo i na položaj bankarskog sektora, koji je mnogo oprezniji sada kod davanja kredita, kaže Kozarić.

„Ali je ohrabrujuće da u ovoj godini vidimo blagi kreditni rast u cijelom regionu, i to ohrabruje, posebno kad smo vidjeli da to ide prema realnom sektoru, a, naravno, i prema sekoru stanovništva – jer jasno se govori da je osnovni posao komercijalnih banaka da kreditiraju i stanovništvo i privredu, ali s druge strane razumijemo i takvo ponašanje jer očito da sada mnogo pažljivije upravljaju rizicima nego što je ranije bilo.“    

Prema mišljenju Danka Ružičića, jedan od problema sa kojima se građani suočavaju su i prevelike kamatne stope.

„I što ljudi koji rade u institucijama koje dodjeljuju te kredite zarađuju enormne plate, kao što se nedavno pojavila cifra da je iz neke mikrokreditne organizacije neko primio preko 200.000 maraka platu. Mi mislimo da je osnovni problem da su prevelike kamate i da slobodno formiranje kamata na tržištu u BiH ne bi trebalo prepustiti samo tržištu, nego bi država trebala malo više da kontroliše visinu kamata i dužinu otplate kredita“, ocjenjuje Ružičić.

Ekonomista Damir Miljević kaže da će zbog sve lošijeg eknomskog položaja građani BiH sve više posezati za kreditima, što potvrđuju i podaci Centralne banke, koji kažu da su se građani samo od marta do maja ove godine dodatno zadužili 100 miliona KM.

„Ono što mene više brine je što vlasti u BiH i nadležni organi za finansijski sistem ne prave nikakav ozbiljan prostor da se građanima olakša teret”,
ističe Miljević.

 

RSE/Informer.ba