Predsjednici Srbije, Hrvatske i članovi Predsedništva Bosne i Hercegovine odlučni su da nastave politiku pomirenja i rešavanja preostalih brojnih otvorenih pitanja, poručeno je sa neformalnog, trilateralnog sastanka na Brionima, na kojem se razgovaralo i o uzajamnoj političkoj podršci i tehničkoj pomoći u procesu integracije u EU.
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju predsjednika Srbije i Hrvatske, Borisa Tadića i Ive Josipovića i predsjedavajućeg Predsedništva BiH Željka Komšića, među preostalim otvorenim pitanjima, koja su zaostala kao posljedica raspada bivše zajedničke države i koja treba riješiti su, pitanje nestalih, sukcesija, imovinsko-pravna pitanja, granice i druga.
U saopštenju se navodi da predsjednici podržavaju napore svojih vlada da uspostave saradnju i da, u duhu dobrosusjedskih odnosa, pregovorima rješavaju probleme.
Na sastanku se razgovaralo i o potrebi zajedničkog definisanja regionalne mreže infrastrukturnih sistema i njihovog kandidovanja kao regionalnih projekata za fondove EU.
Posebno je bilo riječi o saradnji u području bezbjednosti i pravosuđa, a učesnici sastanka su pozdravili sve dosadašnje dogovore resornih ministarstava i tužilaštava, posebno sporazume o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim postupcima, ugovore o izručenju, kao i sve bolju saradnju policija i tužilaštava u predistražnim postupcima.
Predsjednici pozivaju nadležna državna ijtela u svojim zemljama da nastave s postignutom dinamikom dogovora i saradnje i da stvore zakonske uslove za cjelovito rješavanje svih pravosudnih pitanja u međusobnom povjerenju i saradnji.
Posebno je istaknuta važnost saradnje na pitanjima progona organizovanog kriminala i odgovornih za ratne zločine, pridržavanjem osnovnih načela međunarodnog prava.
Predsjednici su ponovili svoju snažnu podršku procesu povratka izbjeglica i interno raseljenih, kao i održavanju Međunarodne donatorske konferencije, koja bi pomogla rešavanje problema stambenog zbrinjavanja izbeglih.
Predsjednici Hrvatske, Srbije i BiH su se posebno osvrnuli i na budućnost zemalja regiona kao punopravnih članica EU.
Završetak pristupnih pregovora Hrvatske dokaz je kredibiliteta i vitalnosti politike proširenja, i snažan signal zemljama u regionu da nastave reforme i prilagođavanje standardima EU, istaknuto je u zajedničkom saopštenju.
Kao buduća punopravna članica, ali i kao najbliža susedna država, Hrvatska je spremna da BiH i Srbiji pruži svu političku i tehničku pomoć i podršku u njihovom procesu pregovora i integracija u Uniju.
Princip solidarnosti i uzajamne podrške jeste osnovni princip na kome tri zemlje žele da grade svoju zajedničku evropsku budućnost.
Na dnevnom redu je bilo i pitanje podsticanja razvoja neophodne infrastrukture u regionu, kao osnovnog preduslova daljeg razvoja preduzetničkih odnosa i rasta preduzetništva uopšte.
Predsjednici su se usaglasili da je potreban zajednički institucionalni fokus na razvoj infrastrukture, pa stoga pozivaju svoje vlade da imenuju stalno međudržavno veće sa zadatkom da harmonizuje aktivnosti tri države u području izgradnje infrastrukture.
U oblasti transporta predsjednici predlažu svojim vladama planiranje regionalne mreže autoputeva, brzih puteva, željezničkih pruga, logističkih centara i razvoja luka na Jadranskom moru i rekama Savi i Dunavu.
Predsjednici očekuju da bi ovakva inicijativa doprinela razvoju dobrosusjedstva u regionu, definisanju transportne i politike u zajedničkim interesima, rješavanju transportne izolovanosti prostora u regionu i jadranskih luka, kao i ukupnom rastu konkurentnosti svih zemalja regiona.
Zbog neometanog i ubrzanog protoka ljudi i roba, predsjednici su predložili da se razmotri mogućnost osiguravanja većeg broja graničnih prelaza, kako međusobno tako i prema zemljama EU.
Dogovoren je nastavak neformalnih i formalnih susreta ove trilaterale, kako bi se dao dodatni podsticaj i pružila potpuna podrška daljoj saradnji između BiH, Hrvatske i Srbije.
Tanjug/Informer.ba
