Prvi dan vikenda obilježiće dosta visoke dnevne temperature, do 18 stepeni Celzijusa, a ponegdje i više, prognoziraju meteorolozi.
Nakon blagog zahlađenja u nedjelju, ponedjeljak i utorak, od srijede najavljuju proljećne uslove sa dosta višim temperaturama.
Kažu da će nedjelja biti kišovita i hladna, a u predjelima višim od 700 metara nadmorske visine može biti i snijega.
“Subota prijepodne će biti topla, a poslijepodne slijedi naoblačenje od kojeg zavisi koliko visoko će se živa u termometru popeti. Prosječne dnevne temperature u većini krajeva biće od 10 do 15 stepeni, a ponegdje i više u zavisnosti od sunčanih intervala”, kazao je Igor Kovačić, meteorolog Hidrometeorološkog zavoda RS.
Prema njegovim riječima, u noći sa subote na nedjelju slabije padavine pogodiće Semberiju i područje uz Drinu, a potom kiša i susnježica stižu i u Krajinu.
“Padavine i suvi periodi smjenjivaće se cijele nedjelje, pa će i u nižim područjima biti prolazne susnježice“, dodao je Kovačić.
Poslije promjenljivog vikenda, prvi dani naredne sedmice biće nešto hladniji sa maksimalnim dnevnim temperaturama do 13 stepeni, a od srijede biće dosta toplije, s proljećnim temperaturama.
Inače, lijepo vrijeme je u dosta gradova i u petak izmamilo građane u bašte kafića, a ulice su bile pune šetača koji su željeli da uhvate svaku zraku sunca.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog, kaže da je, prema narodnom vjerovanju, juče na Svetog Vlasija, zima zatvorila, a ljeto otvorilo svoja vrata.
“Iako će ponegdje biti još padavina i hladnoće, može se reći da proljeće stiže”, dodao je on.
Prema njegovim riječima, ovo je nepovoljan biometeorološki period, pa će se mnogi osjećati umorno, što nije neobično kada nakon velike zime temperature naglo porastu.
Naglo povećanje temperatura opasno je za plućne i srčane bolesnike, ali i meteoropate mogu imati problema.
Milan Projević, internista u trebinjskom Domu zdravlja, kaže da je svaka nagla promjena temperature nezgodna za hronične bolesnike, posebno starije dobi.
Njima preporučujemo šetnju, ali i izbjegavanje velikih skupova te zatvorene prostore u kojima je mnogo ljudi.
“Ovakvo vrijeme pogodno je za razvoj virusa, pa hroničnim bolesnicima preporučujemo da budu oprezni. Uz to obavezno korištenje propisane terapije“, rekao je Projević.
U Domu zdravlja u Banjaluci kazali su da se, od ukupnog broja pacijenata koji se javljaju, deset odsto žali na malaksalost, umor, bezvoljnost, a pogoršanje zdravstvenog stanja povezuju sa “promjenljivim vremenom”.
Neki stručnjaci ističu da promjene klime najviše utiču na porast srčanih oboljenja, alergije, bolesti sistema za varenje, karcinoma kože, oštećenja očiju i slabljenja imunološkog sistema.
Nezavisne/Informer.ba
