BiH Izdvojeno Vijesti

Zakon o sudovima ne vrijeđa interese Bošnjaka

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske (RS) odlučilo je danas da Zakonom o sudovima RS-a nije povrijeđen vitalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Predmet razmatranja Vijeća bilo je meritorno odlučivanje o zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a, koji smatra da je u konkretnom slučaju povrijeđen vitalni interes tog naroda da bude adekvatno zastupljen u pravosudnim organima vlasti.

Povredu ovog vitalnog interesa Klub delegata bošnjačkog naroda vidi i u tome što se osporenim Zakonom, navodno, preuzimaju nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH od izvršne vlasti, odnosno Ministarstva pravde RS-a, a što može imati ozbiljan uticaj na funkcioniranje i nezavisnost pravosuđa.

Odlučujući o predmetnom zahtjevu Vijeće Ustavnog suda RS-a je utvrdilo da osporenim zakonom nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda.

Naime, Vijeće je ocijenilo da se opći i posebni uvjeti za vršenje sudijske funkcije, koji su propisani osporenim odredbama, jednako odnose na pripadnike sva tri konstitutivna naroda i ostale građane.

Predmetne odredbe po svom sadržaju ne daju prednost pripadnicima nijednog konstitutivnog naroda među subjektima na koje se odnose, čime je, prema mišljenju Vijeća, osigurano pravo pripadnika svakog knstitutivnog naroda i ostalih građana da pod jednakim uvjetima učestvuje u obavljanju javnih poslova i pravo da pod jednakim uvjetima bude primljen u javnu službu, odnosno da niko nije unaprijed isključen iz obavljanja ovog javnog posla.

Također, Vijeće smatra, s obzirom na prigovor podnosioca zahtjeva o navodnoj primjeni različitih kriterija u postupku imenovanja sudija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, da se ne može upuštati u primjenu osporenog zakona, kao ni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, pa tako ni u primjenu kriterija za izbor i imenovanje sudija u oba entiteta.

Podsjećanja radi, Zakon o sudovima u RS-u usvojen je 15.decembra prošle godine.

I prilikom rasprave u entitetskom parlamentu izazvao je oprečne stavove, ali i reakcije Ministarstva pravde RS-a i Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća BiH.

Njime je definirano da u RS-u postoji 19 osnovnih sudova i osam novih osnovnih sudova (Srebrenica, Lopare, Srbac, Brod, Šamac, Kozarska Dubica, Nevesinje, Rogatica i Laktaši), koji bi počeli s radom kad se steknu materijalne i druge pretpostavke, o čemu će, na prijedlog ministra, odluku donijeti Vlada RS-a.

Iako je prema sadašnjim rješenjima Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH propisalo jedinstvene obrasce za legitimaciju za sve sudije, u oba entiteta u BiH, u novom Zakonu o sudovima u RS-u predlaže se novo rješenje – da sudije imaju službenu legitimaciju, čije obrasce propisuje i izdaje ministar pravde RS-a.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda upozoravao je i da je Zakon o sudovima preuranjen, s obzirom na to da se vodi strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH.

 

Fena/Informer.ba