Najava da će boračke organizacije iz Republike Srpske uskoro zvanično zatražiti dozvolu za postavljanje spomen-ploče poginulim vojnicima bivše JNA u ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu, bivšoj Dobrovoljačkoj, izazvala je ogorčenje udruženja žrtava, koja zahtjev smatraju čistom provokacijom i uvredom.
Uklonjeni tragovi
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata”, kaže da vlasti u RS bošnjačkim žrtvama ne daju da postave spomen-ploče ni u koncentracionim logorima niti na stratištima na kojima su se dogodili zločini, a čiji su akteri već osuđeni i u zatvorima su.
” Počnimo samo od Foče, Zvornika, Višegrada… Ni na jednom mjestu nisu nam dozvolili da postavimo ploču. Vidjeli ste šta se dogodilo na Mostu Mehmed-paše Sokolovića, kada su nas protjerali i napali, a ploču bacili. Žrtve i pravda nemoćni su u RS” – kaže Hasečić.
Ona navodi primjer kuće Adema Omeragića u Višegradu, gdje je više od 70 ljudi živo spaljeno. Umjesto da se žrtvama dozvoli da izgrade spomen-obilježje na ovom mjestu zločina, gradske vlasti odredile su da će preko kuće ići lokalni put, čime bi bili uklonjeni svi tragovi zločina.
Bošnjačke žrtve isti tretman imaju širom RS. Prilikom obilježavanja godišnjice strijeljanja oko 200 civila na Korićanskim stijenama 21. avgusta 1992. godine, porodice ubijenih donose svake godine pokretnu spomen-ploču, koju nakon završetka obilježavanja i odnose.
Edin Ramulić, predsjednik Udruženja žrtava “Izvor” iz Prijedora, kaže da je u ovom gradu, u kojem su se desili najveći zločini, žrtvama uspjelo da postave samo jednu spomen-ploču u bivšem logoru Keraterm, i to uz protivljenje općinskih vlasti.
Krovni zakon
” Istovremeno je palim srpskim borcima podignuto spomen-obilježje u bivšem logoru Trnopolje, čija je jedina svrha zastrašivanje povratnika. Ovakva obilježja nalaze se ispred skoro svake škole u Prijedoru” – kaže Ramulić.
