Udarno Zanimljivosti

Heroin nekada korišćen kao lijek protiv kašlja!

Medicina druge polovine 19. vijeka gotovo se nije mogla zamisliti bez brojnih vrsta droga – opijum je sprečavao menstrualne bolove, amfetamini ublažavali psihosomatske poremećaje, a heroin je korišćen kao lijek protiv kašlja.

Koliko god to zvučalo nevjerovatno, mnoge vrste danas zabranjenih droga nastale su kao lijek u 19. vijeku.

Zaista, teško je povjerovati koji su sve narkotici bili legalni i mogli da se konzumiraju na javnim mjestima.

Opijum je supstanca koja se dobija zasijecanjem zelenih čaura posebne vrste maka (Papaver somniferum) iz kojih curi kao mliječni sok, a zatim se suši na vazduhu dok se ne dobije smeđa masa.

Opijum se, tokom 19. vijeka, najviše koristio u Americi. Ne samo da je bio legalan, već su ga ljekari davali pacijentima, a mogao je i da se kupi u trgovinskim radnjama.

Žene su pušenjem opijuma ublažavale svoje menstrualne bolove. Čak su ga davali i bebama kako bi lakše podnijele bol dok im rastu prvi zubi.

Do početka 20. vijeka, najveći korisnici opijuma upravo su bile žene. Njegovo konzumiranje prvi je zabranio grad San Francisko 1875. godine, a Kalifornija je tek 1907. godine uvela ograničenu upotrebu, namijenjenu isključivo u medicinske svrhe.

Marihuana (Cannabis sativa) je najblaže halucinogeno sredstvo. Sadrži psihoaktivni THC.

Marihuana je bila dozvoljena sve do početka 20. vijeka i koristila se kao sredstvo za poboljšavanje raspoloženja.

Uzgajala se na plantažama bez ikakvih problema, ali je njena upotreba kasnije ograničena.

„Spid“ je žargonski naziv za sintetičke droge na bazi amfetamina.

Laboratorijsku drogu amfetamin prvi je sintetizovao rumunski hemičar Lazar Edeleanu, u Berlinu 1887. godine. Korišćena je u liječenju alkoholizma, depresije, pa čak i alergija.

Amfetamini su zakonom zabranjeni od osamdesetih godina 20. vijeka, a danas ih farmaceutska industrija koristi u malim količinama za pravljenje nekih vrsta lijekova koji se koriste u liječenju psihosomatskih poremećaja.

Iako se pojavio još šezdesetih godina 19. vijeka, kokain se nije koristio u narodnoj medicini. Najveću popularnost dostigao je kada je kompanija „Koka-kola” počela da ga koristi kao glavni sastojak svog originalnog recepta.

Kada je kokain početkom 20. vijeka proglašen ilegalnim, promijenjena je i receptura tog popularnog pića.

Kokain i ekstazi: Kokain je glavni alkaloid iz lišća biljke Erythroxylon coca (Koka) koja raste u Peruu i Boliviji, mada ga ima i u drugim biljkama. Ekstazi (u žargonu „ekser“) je sintetička, psihoaktivna droga, derivat amfetamina, poznat još i kao MDMA (metilendioksimetamfetamin).

Sintetička droga ekstazi registrovana je 1912. godine, a zabranjena tek 1984. godine. Koristila se u istraživanjima psihoterapije, poslije čega su profesori otkrili njene negativne posljedice, koje uključuju i teška oštećenja mozga.

„Lijek“ farmaceutske kuće “Bayer”: Heroin je prirodna, teška droga koja se proizvodi iz morfina. Prema djelovanju pripada opioidima. Najjači je narkotik, čija su proizvodnja i upotreba zabranjene.

Heroin je izmišljen kao alternativa morfijumu. Vrlo brzo postao je jedna od najopasnijih droga. Čuvena farmaceutska kuća “Bayer” napravila ga je 1874. godine.

Na tržištu se pojavio kao lijek protiv kašlja, a zatim i kao lijek za liječenje zavisnosti od morfijuma.

Mnogo godina kasnije, ispostavilo se da heroin stvara veću zavisnost od samog morfijuma, pa je zabranjen 1914. godine.

 

RTS/Informer.ba