Xi Jinpingu je u petak dodijeljen treći mandat za mjesto predsjednika Kine, čime je završio uspon koji je doveo do toga da je postao najmoćniji lider zemlje u dužem nizu godina.
Imenovanje od strane kineskog parlamenta dolazi nakon što je Xi dobio još pet godina na čelu Komunističke partije (CCP) i vojske, dvije najznačajnije rukovodeće pozicije u kineskoj politici, u oktobru.
Od tada, 69-godišnji Xi suočio se s rasprostranjenim protestima zbog svoje politike “nultog Covida” i kasnijeg odustajanja od nje, kada su preminuli brojni oboljeli.
Ti problemi izbjegnuti su na ovosedmičnom Nacionalnom narodnom kongresu (NPC), pažljivo koreografiranom događaju na kome bi također trebao biti imenovan Xijev saveznik Li Qiang za novog premijera.
Njegovo imenovanje postavlja ga u poziciju da postane moderni kineski predsjednik s najdužim stažom, a to će značiti da će Xi vladati dugo u svojim sedamdesetim, ako se ne pojavi nikakav protivkandidat.
Adrian Geiges, koautor knjige “Xi Jinping: Najmoćniji čovjek na svijetu”, izjavio je za AFP kako ne smatra da je Xi motiviran željom za ličnim bogaćenjem, uprkos tome što su međunarodne medijske istrage otkrile bogatstvo njegove porodice.
„To nije njegov interes. On zaista ima viziju o Kini, želi da vidi Kinu kao najmoćniju zemlju na svijetu“ rekao je Geiges.
Kina je decenijama, opterećena diktatorskom vladavinom i kultom ličnosti vođe i osnivača Mao Zedonga izbjegavala vladavinu jednog čovjeka u korist vodstva koje je više zasnovano na konsenzusu, ali je još uvijek autokratsko.
Taj model je nametnuo ograničenja mandata na uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika, pri čemu su se Xijevi prethodnici Jiang Zemin i Hu Jintao odrekli vlasti nakon deset godina na vlasti.
Xi je prekinuo taj pravilnik, ukinuvši ograničenja mandata 2018. i i njegujući kult ličnosti i svoje svemoćno čelništvo.
Početak njegovog trećeg mandata, bez presedana na čelu Kine dolazi, međutim, u trenutku kada se druga najveća svjetska ekonomija suočava s velikim preprekama, od usporavanja rasta i problematičnog sektora nekretnina do pada nataliteta.
Odnosi sa Sjedinjenim Državama također su na niskom nivou koji nije viđen decenijama, u poljima u kojima se dvije sile spore oko svega, od ljudskih prava do trgovine i tehnologije.
„Vidjet ćemo Kinu odlučniju na globalnoj sceni, koja će insistirati da se njena pozicija prihvati“, izjavio je za AFP Steve Tsang, direktor kineskog instituta SOAS.
To nije povratak u maoističku eru, nego nešto u čemu će se maoisti osjećati ugodno. To nije smjer putovanja koji je dobar za ostatak svijeta, dodao je Tsang.
