Danas se obilježava 31 godina od sukoba u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Dobrovoljačka – sarajevska ulica koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, i dalje je jednoj strani sinonim za odbranu, a drugoj za stradanje.
Prema programu obilježavanja današnje godišnjice, u 10.00 sati će u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu biti služen parastos za ubijene pripadnike JNA.
Polazak autobusa za Sarajevo, u Dobrovoljačku ulicu, planiran je u 10.40 sati, a u 11.00 sati je predviđena mirna šetnja sa cvijećem, najavljeno je iz resornog ministarstva.
Povratak u Istočno Sarajevo je u 11.50 sati.
Program će biti realizovan uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske, srpskih predstavnika u institucijama BiH, rukovodstva gradova i općina, članova porodica poginulih pripadnika JNA, preživjelih učesnika, predstavnika 3. pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, najavljeno je iz Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Najavljeno je i prisustvo predstavnika nevladinih organizacija i udruženja od javnog interesa proisteklih iz posljednjeg rata Republike Srpske i NOR-a, gradskih i opštinskih udruženja i građana.
Trećeg maja 1992. godine, tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo je do razmjene vatre između Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Tom prilikom došlo je do pogibije pripadnika JNA.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA, kada je došlo do napada na kolonu.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kada je kolona u kojoj je bila 261 osoba zaustavljena, odjeknuli su pucnjevi.
U ovom sukobu 3.maja stradalo je sedam pripadnika JNA, prema svjedočenju generala JNA Milutina Kukanjca.
Članovi porodica i politički predstavnici iz Republike Srpske navode da se radi o više od 40 ubijenih, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
Porodice stradalih 30 godina čekaju da se objelodani ko je kriv za smrt ubijenih vojnika JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, te Mahira Žišku.
Oni su optuženi da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN-a.
Tužilaštvo im stavlja na teret da su u okviru svojih funkcija i ovlašćenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a.
Optuženi su i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, te da su pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.
