Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kontinuirano prati epidemiološku situaciju po pitanju afričke kuge svinja, te poduzima aktivnosti za osiguranje međunarodne ekspertne pomoći i donacija dijagnostičke i laboratorijske opreme. Poduzimaju se i obimne mjere u svrhu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica za uzgajivače.
Prema izvještaju Zajedničkog centra za kontrolu bolesti, Ureda za veterinarstvo BiH, u entitetu Republika Srpska registrovana su ukupno 883 žarišta afričke kuge svinja, ekipe na terenu su zabilježile sanaciju na 851 lokaciji, a eutanazirano je i neškodljivo uklonjeno 38.303 životinja.
U entitetu Federacija BiH žarišta su zabilježena na ukupno 70 imanja, a eutanazirano je i neškodljivo uklonjeno 439 životinja.
Također, u Distriktu Brčko zaraza je evidentirana na ukupno 185 imanja, a eutanazirano je i neškodljivo uklonjeno 5.700 životinja.
Do 28. augusta ove godine, ukupni broj eutanaziranih i neškodljivo uklonjenih životinja u BiH iznosi 44.442.
Direktor Ureda za veterinarstvo Saša Bošković je kazao da se u Bijeljini bilježi najveći broj zaraženh imanja, skoro cjelokupni teritorij Distrikta Brčko bilježi zarazu na svinjogojnim farmama, a u FBiH najveći broj zaraženih životinja bilježi se u Orašju i okolnim selima.
Pored afričke kuge svinja, u BiH se bilježi pojava bruceloze. Bošković je pojasnio da na kompletnom području BiH bruceloza kao endemska bolest ljudi i životinja egzistira u kontinuitetu zadnjih 20 godina, te predstavlja ozbiljan javnozdravstveni, klinički, veterinarski i ekonomski problem.
Bruceloza je endemska bolest, navodi on, i u svim državama Mediterana, a samo Španija i Francuska su uspjele eradicirati/uništiti ovu bolest.
“Iz tog razloga 2009. godine, veterinarski servis BiH usvaja novi način borbe protiv te zarazne bolesti – vakcinaciju svih malih preživara starijih od 3 mjeseca. Primarni cilj vakcinacije je smanjenje broja oboljelih ljudi, te spriječavanje širenja bolesti, stvaranjem imune populacije životinja”, kazao je Bošković.
Kako je dodao, od 2018. godine kada je zadnji put primijećen blagi porast broja zaraženih životinja od bruceloze, po zvaničnim podacima do početka 2023. godine nije zabilježena progresija bolesti kod ljudi i životinja.
Službeni podaci za 2022. godinu ukazuju na zastupljenost većeg broja žarista u entitetu FBiH u poređenju sa entitetom RS i Distrikt Brčko (22 opštine, 65 žarišta, 51 oboljelih ljudi, 660 oboljelih životinja).
“Ured za veterinarstvo BiH poduzima obimne mjere u svrhu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica za uzgajivače kada je u pitanju pojava afričke kuge svinja, kao i bruceloze u BiH”, naglašava Bošković.
Kada je u pitanju kontrola i suzbijanje bolesti afričke kuge svinja, naveo je, u entitetu RS u skladu sa nastalom epidemiološkom situacijom, te posljedičnim ekonomskim štetama, usvojene su izmjene Pravilnika o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge.
“Nove mjere primjenjuju se na teritoriji entiteta Republika Srpska, a vlasnicima farmi u ugroženim područjima omogućavaju izmiještanje zdravih životinja na teritorije slobodne od ove bolesti, uz ispunjenje propisanih preduslova”, istakao je on.
Pojašnjava i da se intenzivira veterinarsko-inspekcijski nadzor masovnih prinudnih klanja životinja, a klanje na imanjima, isključivo za vlastite potrebe gazdinstva, moguće je isključivo uz prethodnu kontrolu zdravstvenog statusa životinja.
Klanje većeg broja životinja (više od pet) obavlja se u ovlaštenim klaonicama prema propisanim uslovima i uz veterinarski nadzor.
Također, stavljanje u promet životinja i životinjskih proizvoda uvjetovano je negativnim nalazom testiranih životinja na prisustvo virusa afričke svinjske kuge, obaveznom i adekvatnom termičkom obradom mesa i proizvoda, kao i dokazom o provedenom nadzoru u ukupnom procesu od strane ovlaštenog veterinara.
“Nadoknadu ekonomske štete obavlja Vlada RS u skladu s procjenom tržišne vrijednosti životinja i do kraja augusta isplaćeno je četiri miliona KM držaocima životinja koji su pretrpili štete, te dva miliona KM vlasnicima u klaoničkom i prerađivačkom sektoru”, naglasio je Bošković.
Također je 24. augusta ove godine u Banjoj Luci održana i konferencija u povodu razmjene iskustava kada je u pitanju strategija za efikasnu kontrolu ove bolest, a učestvovali su stručnjaci za ovu oblast, kao i predstavnici nadležnih institucija i struke iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
U Federaciji BiH i Distriktu Brčko na snazi su mjere propisane Pravilnikom o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge.
Ured za veterinarstvo BiH kontinuirano preduzima aktivnosti za osiguranju međunarodne ekspertne pomoći i donacija dijagnostičke i laboratorijske opreme. Direktni kontakti s nadležnim institucijama NR Kine i Austrije rezultirali su potvrdama državama partnera za pružanje konkretne ekspertne pomoći, te odobravanjem donacija opreme i dijagnostike.
Aktuelni pregovori sa internacionalnim i regionalnim veterinarskim institucijama i autoritetima, imaju za cilj organizaciju sastanaka uz razmjene iskustava i definisanje što efikasnije strategije za borbu protiv afričke svinjske kuge.
U najavi je, po riječima Boškovića, i institucionalna aktivnost za izradu prijedloga teksta zakonodavnog okvira za nadzor i suzbijanje te bolesti, a prema uzoru na dobre prakse iz Evropske unije.
Kada je u pitanju kontrola i suzbijanje bolesti bruceloza, Bošković podsjeća da se u BiH provodi obavezna vakcinacija ovaca i koza, te monitoring bruceloze svih goveda starijih od 12 mjeseci najmanje jedanput godišnje u skladu sa programom mjera zdravstvene zaštite za 2023. godinu.
Nevedene mjere provode se u ovom obimu od 2009. godine, a zaključno sa 2022. godinom bilježi se za 94 posto manji broj oboljelih ljudi u odnosu na prvobitni period.
“Sve mjere – aplikacija vakcine, postavljanje ušnih markica, obrasci, zaštitna oprema, igle, epruvete, za kontrolu i suzbijanje bruceloze u BiH finansirane su u 100 posto obimu od strane države. Vlasnik, odnosno držalac životinja nema nikakve troškove provođenja spomenutih mjera”, naglašava Bošković.
Kako je precizirao, njegova osnovna obaveza je da uvijek prijavljuje novorođene životinje kako bi bile označene i vakcinisane u skladu sa ranije navedenom naredbom, te da se uvijek prate instrukcije doktora veterinarske medicine iz nadležne veterinarske organizacije zadužene za njegovo područje po pitanju kontrole kretanja, nabavke ili prodaje životinja sa njegovog imanja.
Za kontrolu i suzbijanje obje bolesti veoma su bitne zoo – zdravstvene, veterinarske, kao i bio sigurnosne mjere koje je potrebno kontinuirano provoditi kako na farmi i njenom okruženju, tako i u lovištima (AKS).
“Čišćenje opreme i farmskih prostora, kontrola hraniva, kao i odgovorno ponašanje vlasnika životinja, ali i lovaca (AKS), ključni su faktori na kojima insistira nadležna služba i timovi stručnjaka. Nadležne veterinarske službe imaju važnu ulogu u propisivanju, provedbi i kontroli mjera kako na farmama, tako i u svim objektima gdje se nalaze životinje u lancu prerade i plasmana, po principu ‘kontrola od farme do stola'” zaključio je direktor Ureda za veterinarstvo Saša Bošković.
