HAARETZ O DODIKU U JERUSALEMU: Kako bjegunac postane počasni gost?

Bosanskohercegovački aktivista Samir Beharić je u autorskom tekstu za izraelski list Haaretz problematizirao podršku Izraela za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojeg je opisao kao negatora genocida i bjegunca od bh. pravosuđa.

“Kada je Milorad Dodik krajem marta stigao na izraelsko tlo kako bi prisustvovao Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma u Jerusalemu, nije to učinio kao državnik, već kao bjegunac. Dodik je bio u bijegu od naloga za hapšenje zbog podrivanja ustavnog poretka vlastite zemlje – Bosne i Hercegovine, gdje obnaša funkciju predsjednika poluautonomnog entiteta sa srpskom većinom”, piše na početku ovog teksta.

Dalje se navodi da su “bosanski jevreji glasno protestovali” zbog toga što je Dodik pozvan na ovu konferenciju, ali da su vlasti Izraela to ignorisale.

Spomenute su i riječi Vladimira Andrlea, predsjednik jevrejske kulturne organizacije La Benevolencija, koji je rekao da “nijedna osoba koja širi mržnju prema bilo kome ne bi trebala biti dobrodošla na ovoj konferenciji“, dodavši da je Dodikova dugogodišnja retorika protiv Bošnjaka nespojiva s vrijednostima foruma posvećenog borbi protiv antisemitizma i mržnje.

“Eli Tauber, historičar i istaknuti član jevrejske zajednice u BiH, osudio je organizatore, naglasivši da su trebali znati koga pozivaju, te upozorio da će Dodik vjerovatno iskoristiti platformu kako bi širio vlastitu naraciju o Bosni i Hercegovini, uključujući neutemeljene tvrdnje koje povezuju Bošnjake s podrškom Hamasu. Tauber nije pogriješio”, dalje piše u tekstu objavljenom u listu Haaretz.

Beharić je u svom autorskom tekstu dalje naveo aktivnosti i izjave Dodika u Izraelu, rekavši kako je “širio duboko islamofobičnu naraciju, prikazujući Bošnjake muslimane kao islamističke radikale povezane s Hamasom, ISIS-om i Iranom.”

Navodi i da se Dodik “predstavio kao branilac zapadnih i jevrejskih vrijednosti protiv sigurnosne prijetnje koju, kako tvrdi, predstavljaju Bošnjaci.”

“Nedugo nakon što je stigao na konferenciju u Jerusalemu, organizatori su ga ‘natjerali da dobrovoljno napusti skup’, navodno zbog očekivanog Interpolovog naloga za hapšenje ili zahtjeva za izručenje. Kasnije se vratio na konferenciju. Nakon toga, Dodik se požalio da se u Jerusalemu osjećao ‘nepoželjno’ i da su ga tretirali ‘kao uljeza’. Ipak, nije se odmah vratio kući, plašeći se međunarodnog naloga za hapšenje. Umjesto toga, Dodik je otputovao u Moskvu na svoj dvadeset šesti sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji ostaje jedan od njegovih najjačih međunarodnih saveznika. U Bosnu se vratio tek nakon što je saznao da Interpolova ‘crvena potjernica’ nije stupila na snagu”, stoji u ovom tekstu.

U kontekstu naloga za njegovim hapšenjem, Beharić navodi da je Dodik i dalje na slobodi, te da je državna sigurnosna agencija (SIPA) bezuspješno pokušala da ga uhapsi.

“Za mnoge u Bosni, ovaj događaj postavlja zastrašujuće pitanje: Da li je bjegunac jači od bosanske države? Dodik godinama zagovara secesiju entiteta Republika Srpska i njegovo pripajanje susjednoj Srbiji. Među pravoslavnim Srbima, katoličkim Hrvatima i muslimanskim Bošnjacima, njegovo konstantno prizivanje rata ponovo je probudilo strahove od mogućeg izbijanja novog krvoprolića”, dalje piše u tekstu.

Zatim su sumirani događaji od februara ove godine, kada je Dodik prvostepeno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Navedeno je da su vlasti u RS-u donijele zakone kojima se zabranjuje rad brojnim državnim agencijama, uključujući i Sud BiH, ali da ih je van snage stavio Ustavni sud BiH.

Dalje se navodi da je međunarodna zajednica, uključujući i SAD, osudila Dodikove opasne poteze, te da su se Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija pridružile Americi i Velikoj Britaniji u uvođenju sankcija predsjedniku manjeg bh. entiteta.

“Kao odgovor, Dodik je dodatno eskalirao svoju prkosnu retoriku, proglasivši njemačku ministricu za Evropu Annu Lührmann personom non grata tokom njene posjete Banjoj Luci, administrativnom sjedištu RS, gdje se sastala s opozicijom. Članovi Dodikovog okruženja prijetili su njoj i njenoj delegaciji, što je ona opisala kao ‘znak slabosti’ sve izoliranijeg lidera. Nakon toga, Dodik je optužio austrijsku ministricu vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger da vjeruje da pripada ‘nadmoćnoj rasi’, što je navelo Austriju da pozove ambasadora BiH na razgovor. Slovenija također razmatra sankcije protiv Dodika, na što je on ponovo odgovorio prijetnjama. Nedavno je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, upozorio da rastući broj evropskih zemalja koje sankcionišu Dodika izaziva ozbiljnu zabrinutost za Bosnu i da ‘realna opasnost od oružanog sukoba’ postoji”, piše u tekstu objavljenom u listu Haaretz.

Beharić zatim kaže kako je, bez obzira na ovaj odgovor međunarodne zajednice, Izrael ipak primio Dodika.

“Konferencija o antisemitizmu u Jerusalemu nije bila prvi put da Dodik koristi izraelske veze za političku korist. Godine 2021. imenovao je izraelskog historičara Gideona Greifa da predvodi komisiju koja je negirala genocid u Srebrenici, zbog čega je Njemačka otkazala dodjelu svog najvišeg priznanja Greifu. Ranije ove godine, Dodik je angažovao Marca Zella, predsjednika organizacije Republicans Overseas Israel, kao stranog lobistu s ciljem da utiče na ukidanje američkih sankcija njemu i rukovodstvu Republike Srpske. Dodikova posjeta Jerusalemu imala je vrlo malo veze s borbom protiv antisemitizma. Bila je to još jedna proračunata taktika da opere svoju prošlost i stekne moralnu zaštitu od države koju cinično hvali, dok istovremeno negira genocid u Srebrenici iz 1995. godine”, piše Beharić u tekstu za izraelski list.

Na kraju, kaže i kako “Izrael snosi odgovornost” za Dodikovu retoriku i njegove poteze.

“Dajući platformu bjeguncu koji veliča ratne zločince i širi islamofobičnu mržnju, Izrael kompromituje vlastitu borbu protiv antisemitizma na globalnoj sceni. Podržavajući Dodika, Izrael daje legitimitet notornom negatoru genocida i svrstava se uz vodeće evropske neliberalne demokratije i autokratije poput Srbije, Mađarske i Rusije, po cijenu demokratskih vrijednosti za koje tvrdi da ih štiti”, piše Samir Beharić za Haaretz.