U opsežnom intervjuu za The Jerusalem Post, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je opširno srpsko-izraelskim odnosima iznoseći niz pohvala na račun Tel Aviva.
Nakon 7. oktobra Vučić je u roku od 24 sata primio je poruku od predsjednika Izraela Isaaca Herzoga. U roku od četiri dana, uprkos složenim međunarodnim protokolima iz oblasti odbrane, Srbija je bila spremna za reakciju.
“Osamog uveče dobili smo poruku iz Izraela. ‘Trebaju nam te i te stvari. Nismo potpuno spremni, potrebno nam je to što prije’”, prisjetio se Vučić za Post.
“Bio sam ministar odbrane i znam kako to ide – dozvole od raznih ministarstava, bezbjednosne i obavještajne agencije, razne državne i nedržavne institucije… A mi smo sve to prikupili u roku od četiri dana i obavili posao. To se nikada ranije nije dogodilo u ovoj zemlji”.
Od tada, odbrambene veze između Beograda i Tel Aviva ubrzano su se produbile. Srpski izvoz oružja u Izrael dostigao je 42,3 miliona eura u 2024. godini, prema zajedničkom izvještaju Balkan Insighta i Haaretza (na osnovu carinskih podataka) – trideset puta više nego prethodne godine. Srbija je postala ključna karika u izraelskom odbrambenom lancu snabdijevanja.
“Ja sam danas jedini u Evropi koji trguje vojnom municijom s Izraelom”, izjavio je Vučić. “I zato me često kritikuju kolege”.
Te kritike bile su oštre. Srpski istraživački portal KRIK i njemački list Bild optužili su Vučića za nepravilnosti u poslovima s oružjem. Vučić je odbacio te napade.
“Nisam se iznenadio nivoom napada na jevrejsku državu i jevrejski narod širom Evrope”, rekao je.
Uprkos pritisku, Vučić kaže da ostaje čvrst.
“U Srbiji će situacija uvijek ostati ista. Uvijek ćemo cijeniti, poštovati i voljeti jevrejski narod i Izrael. To zaista mislim, to zaista osjećam”.
Taj osjećaj nije se osjetio samo u državnim institucijama, već i na ulicama. Dok su izraelski sportski timovi, kako fudbalski tako i košarkaški, tražili lokacije za igranje svojih “domaćih” utakmica u evropskim takmičenjima uslijed pogoršane bezbjednosne situacije, raketiranja i međunarodnih bojkota – Srbija im je otvorila vrata.
“Makabi Tel Aviv je igrao svoje utakmice ovdje u Beogradu, Makabi Haifa je bio ovdje, i u Vojvodini”, rekao je Vučić. “Nikada nije bilo nijednog incidenta. Čak ni na našim većim stadionima – oba beogradska kluba. Niste mogli čuti nijedan antisemitski slogan ili transparent, apsolutno ništa tokom krize od 7. oktobra. Nijedna ružna riječ. Nijedna uvreda na račun igrača, trenera – ništa. Ponosan sam na to”.
U tom kontekstu pojačane saradnje, Vučić je otkrio da je iza kulisa radio i na oslobađanju taoca Alona Ohela.
Vučić je objasnio Postu da se lično obratio liderima arapskih zemalja kako bi pomogli u oslobađanju izraelsko-srpskog državljanina Ohela, kojeg je Hamas oteo 7. oktobra i koji se još uvijek nalazi u Gazi, više od 600 dana kasnije.
“Sreo sam se s njegovom porodicom nekoliko puta”, rekao je Vučić. “Bio sam duboko dirnut načinom na koji su predstavljali slučaj svog sina i unuka dok su bili ovdje. Bili su tako ponosni i dostojanstveni. Sve su radili ozbiljno i dostojanstveno, trudeći se da pomognu”.
Prošle sedmice navršilo se 600 dana njegovog zarobljeništva. Porodica je u aprilu otkrila da su od oslobođenih talaca saznali da je Ohel sada slijep na jedno oko.
Vučić je opisao svoje tihe, ali odlučne pokušaje da prikupi informacije i zamoli za pomoć.
“Zamolio sam neke svoje prijatelje na Bliskom istoku za pomoć, i dobili smo informaciju da je živ”, rekao je Vučić. “Naravno, nikada ne možete biti sigurni. Teško je prenijeti takvu poruku majci koja čeka sina. Ali rekao sam joj: ‘Ne mogu garantovati, ali imamo informaciju da je živ.’ I onda smo dobili zvaničnu potvrdu da je živ, da je ranjen i da prolazi kroz teške trenutke”.
Vučić je dodao da je Srbija učinila sve što je mogla u okviru svojih ograničenih kapaciteta, naglašavajući važnost međunarodne saradnje u takvim slučajevima. “Uvijek ćemo dati sve od sebe. On je naš državljanin, izraelski državljanin. On je samo jedan mladi čovjek koji ima pravo da živi. Imamo prijatelje i u arapskom svijetu, dobre prijatelje, i molim te ljude da se pobrinu za tog mladića i oslobode ga što prije. Zaista sam molio svoje prijatelje za njegov život”.
Vučić je razvio odlične odnose s mnogim arapskim zemljama tokom svog predsjedništva, naročito s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom.
Srbijanski lider posebno je pohvalio Ohelovu porodicu.
“Njegova porodica je nevjerovatna – njegovi baka i djed. To je bio prvi put da sam vidio kako Izraelci i Jevreji nose takav teret na svojim plećima. Nije bio lak sastanak, ali to sam vidio. Šta možete reći majci koja čeka svog sina, a da joj ne srušite nade?”
Govoreći o okolnostima otmice, Vučić je dodao: “To su civili. Bili su na muzičkom festivalu, slušali muziku – to im je bio najveći ‘grijeh’”.
Trgovina između Srbije i Izraela
Osim vojne saradnje, trgovinska i investicijska povezanost između Srbije i Izraela dostigla je dosad nezabilježene nivoe. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz iz Srbije u Izrael porastao je za 196,2 posto samo u prva dva mjeseca 2025. godine. Ukupna trgovinska razmjena u 2024. godini iznosila je rekordnih 199,2 miliona dolara – izvoz iz Srbije povećan je za 75,2 posto, a uvoz za 40,9 posto.
U posljednje četiri godine, trgovina se utrostručila, pozicionirajući Izrael kao glavno izvozno tržište Srbije na Bliskom istoku i četvrto van Evrope – uprkos tome što ne postoji sporazum o slobodnoj trgovini, koji su predsjednici Herzog i Vučić najavili tokom Herzogove posjete Beogradu 2024.
Veliki doprinos dali su investitori iz Izraela, kao i Privredna komora Srbije, njen predstavnik u Jerusalemu i počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Ministar vanjskih poslova Srbije, Jevrejin Marko Đurić, posjetio je ranije ove godine Izrael, što je još jedan znak jačanja odnosa.
Srpski izvoz u Izrael obuhvata širok spektar: od automobilskih dijelova, gasnih turbina i mašina, do poljoprivrednih proizvoda i hemijskih finalnih proizvoda. Izrael uvozi u Srbiju visokotehnološke proizvode, medicinsku i optičku opremu, dijelove za avione i tropsko voće.
Turističke veze također jačaju – broj izraelskih turista u Srbiji porastao je za 73 posto početkom 2025, dok su noćenja porasla za 86,5 posto.
Izraelske investicije u Srbiji uključuju ključne sektore poput obnovljivih izvora energije, nekretnina i visoke tehnologije. Među značajnim projektima su vjetroparkovi kompanije Enlight Energy u Kovačici i Pupinu, solarni park Nofar Energy u Adi vrijedan 25 miliona eura, te veliki razvojni projekti kompanija AFI Europe i BIG tržni centri u Beogradu.
Također, postoji saradnja u biotehnologiji i sajber bezbjednosti, koje obje zemlje smatraju strateški važnim.
Zahvaljujući ovom ekonomskom uzletu, međunarodni finansijski rejting Srbije je poboljšan. U oktobru je agencija S&P podigla rejting Srbije na investicioni nivo, a Fitch je u februaru potvrdio pozitivan izgledi za zemlju, uprkos političkim izazovima.
“Imamo horizont Beograda koji je izgradila izraelska ruka, a odmah pored Save nešto što je izgradila UAE. To je Beograd, i veoma sam ponosan na to”, rekao je Vučić.
Izraelska uloga u rezoluciji o Srebrenici
Izraelsko suzdržavanje prilikom glasanja o rezoluciji Generalne skupštine UN-a iz 2024. godine, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, nije prošlo nezapaženo kod Aleksandra Vučića.
“Kada smo se suočili s rezolucijom o Srebrenici u UN-u, pokazali smo da smo u stanju okupiti većinu zemalja protiv čak i velikih sila. Međutim, to je bila vrlo teška tema za nas”, objasnio je.
“Privukli su mnoge islamske zemlje zbog pitanja Srebrenice. Bili smo veoma zahvalni Izraelu što nije glasao za tu rezoluciju. Mislim da je to bilo važno za Izrael i za jevrejski narod, jer bi sljedeći put takva rezolucija mogla biti usmjerena prema vama, a Srbija tada neće glasati za”.
Srbijanski lider kontinuirano predstavlja svoju zemlju kao sigurno i gostoljubivo mjesto za Jevreje. Vučić često ističe srbijanski odnos prema Jevrejima, koji se prema njegovim riječima razlikuje od većeg dijela Evrope.
“Sve je više prisutnih ovakvih antisemitskih osjećaja u Evropi, ali morat ćemo se s time suočiti. Što prije, to bolje. To nas ponovo vodi na ivicu ambisa”, upozorio je. “Ne razumijem kako je postalo politički moderno – mrziti Jevreje”.
Na Vučićeve stavove i osjećaje, kako on tvrdi, uticala su i porodična stradanja, kao i stradanja srpskog naroda. Ranije je otkrio kako su mu ustaše ubile djeda u Drugom svjetskom ratu.
Godine 2016. Srbija je usvojila značajan zakon o restituciji imovine jevrejskih porodica koje nemaju nasljednike, a koja im je oduzeta tokom Holokausta. Samo je mali broj zemalja preduzeo ovakve zakonske korake. U 2020. godini, pod Vučićevim vodstvom, Narodna skupština Srbije osnovala je Memorijalni centar Staro Sajmište, u znak sjećanja na žrtve Holokausta.
Staro Sajmište je mjesto koncentracionog logora koji je tokom njemačke okupacije formiran u samom Beogradu, odmah preko Save od tvrđave. Hiljade Jevreja i Srba prošle su kroz njegova vrata, nakon što su Nijemci bivši izložbeni prostor pretvorili u logor. Jevreji su odvođeni iz logora i ubijani u specijalnim kombijima trovanjem izduvnim gasovima – što je bila eksperimentalna metoda koja je prethodila gasnim komorama u Poljskoj.
“Znate, jako sam ljut na sebe”, rekao je Vučić kada su ga pitali o zakonu. “Čuo sam da je bilo problema, nisam pratio čitav proces, i sada se ponovo angažujem da završimo sve tamo. Jer ako ja to ne učinim, neće niko”.
“To moramo uraditi zbog naše budućnosti. Ljudi će morati da posjećuju to mjesto, da vide šta se desilo i da shvate šta se tamo dogodilo, kako se ništa slično ne bi nikada ponovilo”.
“Iako radimo stvari koje niko drugi ne radi u Evropi, moramo to ubrzati”.
U januaru 2020. godine, povodom Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, na predsjedničkoj palati pored srpske zastave vijorila se i žuta zastava – podsjetnik na trake koje su Jevreji bili prisiljeni da nose tokom Holokausta.
Vučić je tada na Twitteru objavio fotografiju zastave, uz poruku na engleskom i srpskom jeziku: “Ova traka bila je simbol pokušaja uništenja Jevreja od strane nacista. Danas je to simbol časti. 75 godina poslije. Nikada više”.
Prisjećajući se tog trenutka, rekao je: “Jedina zastava koja je ovdje [na predsjedničkoj palati] bila podignuta, osim srpske i zastave EU [zbog statusa kandidata], bila je posebna, žuta jevrejska zastava. Niti jedna druga”.
“Tražili su od mene da podignem zastave fudbalskih klubova, reprezentacije, LGBT-a, itd. Nijedna od njih nije bila podignuta – osim jevrejske”.
Ipak, Vučića uznemiravaju antisemitski ispadi u drugim dijelovima svijeta: “Kada vidim tu masovnu histeriju protiv Jevreja na nekim univerzitetima u SAD-u i širom svijeta, ne razumijem – da li ti ljudi zaista znaju šta se desilo Jevrejima, ili misle da su pametniji od svih? To je vrlo tužno, i na kraju – vrlo pogrešno i vrlo glupo”.
Izraelski prijatelj na Balkanu
Vučić je tvrdi da se ne osjeća ugodno na sopstvenom putu. Nije u potpunosti usklađen ni s Briselom, ni s Washingtonom, već vidi budućnost Srbije u principijelnoj nezavisnosti.
“Nikada nisam krio ko su mi prijatelji. Nije važno s kim razgovaram. Ako me neko pita za Bibija (Netanyahua) ili Isaka (Herzoga), uvijek ću reći isto – pozitivne stvari. I nije me briga ko me pita. U tome je snaga srpske pozicije – što možemo da kažemo šta mislimo”.
On vidi Srbiju i Izrael kao srodne nacije.
“Mi smo ovdje na raskršću različitih religija, različitih svjetova. Negdje u sredini, moramo preživjeti. Ko će da brine o nama?” rekao je za Post.
“Izrael ima poseban odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali osim toga, postoji li iko u koga zaista vjerujete, osim u sebe same? Danas možete vjerovati samo sebi, nikome drugome. Zato dajete sve od sebe da budete što jači, kako biste se mogli braniti. I to je ono što i mi ovdje moramo da radimo”.
“Naše veze sa Jevrejima i Izraelcima – to je nešto drugačije, od historijske perspektive do današnjeg dana. To nije stvar politike ili trenutnih političkih odnosa. Ne. To je naša politika svih vremena – i mora to ostati zauvijek”.
Dodaj Komentar