Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je danas u Sarajevu da će uloga EU na zapadnom Balkanu biti proširena, a da će uloga SAD biti nastavljena.
“Uloga SAD je uloga jednog od najvećih investitora, ali i faktora stabilnosti u BiH” – rekao je Inzko nakon panela o temi “Izgledi za novu izvršnu vlast u BiH i uloga međunarodne zajednice” u okviru konferencije o zapadnom Balkanu pod nazivom “Progres, stagnacija ili regresija?”.
On je istakao da se novi Savjet ministara BiH mora da koncentriše na tri područja – EU, NATO i ekonomija, a u okviru nje na četiri-pet područja.
“Tu je prije svega čista i obnovljiva energija. BiH u tome ima ogromne potencijale, da bude vodeća država u regionu u proizvodnji te energije – vodne energije, sunčeve, na vjetar, termalne i drugo” – pojasnio je Inzko.
Prema njegovom mišljenju, druga područja su šumarstvo, turizam, koji je prošle godine porastao od 10 do 20 odsto, te infrastruktura.
On je pozdravio imenovanje novog šefa Delegacije EU u BiH Petera Sorensena, najavivši mu pomoć u njegovom radu, jer će imati dosta posla.
Načelnik Odjeljenja za zapadni Balkan u evropskoj službi za spoljne poslove Džonas Džonson najavio je da je EU spremna da ojača svoj angažman u BiH, ali da želi da vidi formiranje Vijeća ministara BiH koji će da preuzme na sebe ispunjavanje mnogih zadataka koji se nalaze pred njim.
“To treba da budeVijeće ministara BiH koji će da bude spreman da donese potrebne odluke kako bi ubrzala napredak BiH ka EU” – istakao je Džonson.
Prema njegovim riječima, na panelu je bilo riječi o tome kako EU vidi BiH, u čemu su saglasne njene članice u pogledu jačeg i snažnijeg angažmana u BiH.
I on je izrazio podršku Sorensenu.
Potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Martin Raguž smatra da BiH 16 godina poslije Dejtonskog sporazuma nije u procesu progresa, ni u stagnaciji, nego da, naprotiv, postoje ozbiljni znakovi regresije.
“Nakon osam mjeseci od izbora, ne samo da nema novog Vijeća ministara BiH, nema parlamentarne većine, nema programskog okvira i nema naznaka dijaloga i ide se u jednu vrstu improvizacije i stvara privid rješavanja problema” – konstatovao je Raguž.
Prema njegovom mišljenju, samo rekonceptualizovanje ove situacije i čitavog sistema može otvoriti šansu da ova agonija bude zaustavljena.
Raguž je saglasan da je odgovornost najveća na domaćim akterima i tvrdi da i međunarodna zajednica ne može pobjeći od svoje odgovornosti zbog načina na koji je došlo do Dejtonskog sporazuma, ali i činjenice da BiH i zapadni Balkan predstavljaju strateški interes za mir i stabilnost čitave Evrope.
“Ova konferencija je fundamentalno važna i došla je u pravom političkom momentu i pokazala kako se trebaju davati odgovori. Napravila je most između SAD i EU, zemalja u regiji, institucija akademske zajednice, političara i medija da se ponudi okvir rješavanja ovog negativnog trenda. Pozvao sam na novu redefinisanu interakciju koja bi se kroz periodične konferencije u organizacijskom, savjetodavnom i medijacijskom smislu dešavala” – pojasnio je Raguž.
Srna/Informer.ba
