Imovinski kartoni koje su zvaničnici naše zemlje morali popunjavati uoči svakih izbora i po isteku svojih mandata, već godinama su dostupni javnosti putem CIK-ove internet-stranice www.izbori.ba. Sve je objavljivano na osnovu Izbornog zakona BiH, koji kaže da ove izjave o imovinskom stanju moraju biti dostupne javnosti.
No, kako je potvrdila Maksida Pirić, portparolka CIK-a, inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka još u aprilu ove godine naložili su CIK-u da “otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom iz oblasti zaštite ličnih podataka”.
CIK je na ovo uložio žalbu, ali ju je Agencija odbila kao nedopuštenu te sada poslala i konačno rješenje. Na njega CIK više nema pravo žalbe, ali ima mogućnost da u roku od 15 dana pred Sudom BiH pokrene upravni spor.
” Članovi CIK-a na jednoj od narednih sjednica će odlučiti šta će poduzeti u ovom slučaju. Postoji više mogućnosti, a osim pokretanja upravnog spora, CIK se može obratiti i Parlamentu BiH kao zakonodavcu. Ovdje se radi o suprotnostima u Izbornom i Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH” – izjavila je Pirić.
Agencija za zaštitu ličnih podataka, naime, u svom zakonu koji primjenjuje našla je uporište da objava imovinskih kartona političara predstavlja “ugrožavanje ne samo njihovog nego i prava njihove porodice na privatnost“.
Kao što je poznato, političari su do sada imali obavezu dati pisane izjave o plaćama, svim primanjima i imovini koju imaju oni i članovi njihove uže porodice.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević potvrdio je za “Dnevni avaz” da podaci o imovinskom stanju političara više neće moći biti obrađivani kao do sada. Prije svega, smatra nedopustivim to što su u imovinskim kartonima političara objavljivane i njihove adrese i potpisi, koji mogu biti zloupotrijebljeni.
Kovačević tvrdi da cilj nije sakriti od javnosti primanja izabranih zvaničnika, pogotovo ona koja ostvaruju iz budžeta, ali smatra da podaci o kućama, stanovima, vilama, firmama, automobilima i ostaloj imovini političara trebaju služiti samo CIK-u za primjenu zakonskih odredbi, poput onih iz Zakona o sukobu interesa.
“CIK će morati naći ravnotežu kod obrade i objave ovih podataka, i to je već odavno trebao učiniti. Među objavljivanim izjavama o imovinskom stanju su i one od kandidata koji uopće nisu izabrani na funkcije, pa i onih koji su u međuvremenu umrli”.
“Dosadašnji način obrade je neprihvatljiv, a šta je prava mjera, to je posao CIK-a da utvrdi. Kod podataka o imovini političara, CIK treba reći šta je svrha obrade tih ličnih podataka i ne znamo da li je to samo znatiželja” – izjavio je Kovačević.
Ljiljan.ba/Informer.ba
