Ako se deklarišu kao Srbi, državljani bivših jugoslovenskih republika imaju pravo na besplatno školovanje na fakultetima u Srbiji i nisu tretirani kao ostali strani državljani.
Zbog povoljnijih uslova studiranja, mnogi se Crnogorci, kako pišu i podgoričke „Vijesti“, izjašnjavaju onako kako se ne osjećaju, a srpski univerziteti nemaju mehanizam da ovakve zloupotrebe spriječe.
Naime, Ministarstvo prosvete Srbije donijelo je 2008. godine odluku po kojoj se „pripadnici srpske nacionalne manjine iz susjednih država mogu školovati pod istim uslovima kao građani Srbije, uključujući pravo na budžetsko finansiranje“. Kandidati svoju nacionalnu pripadnost potvrđuju jedino pisanom izjavom ovjerenom u opštini prebivališta, a da li će njihova školarina biti plaćena iz budžeta Srbije dalje zavisi samo od uspjeha na prijemnom ispitu. To pravilo važi za srpsku manjinu iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i drugih susjednih zemalja, što studenti mogu koristiti bez obzira na stvarnu nacionalnu pripadnost.
Na Beogradskom univerzitetu kažu da u praksi ne postoji mogućnost provjere izjave koju studenti prilažu, tako da je teško preduprijediti mogućnost zloupotrebe i spriječiti studente da zbog visoke školarine za strance „prilagođavaju“ svoje nacionalno opredjeljenje.
“Odluka o izjednačavanju prava pripadnika srpske nacionalne manjine sa pravima srpskih državljana donijeta je na nivou države i mi je moramo poštovati. Kako će neko koristiti ili zloupotrebljavati svoju nacionalnu pripadnost je njegova lična odgovornost. Mi ne možemo uticati na nečija nacionalna osjećanja – izjavio je za Marjan Nikolić iz službe za odnose sa javnošću Beogradskog univerziteta.
Kako prenosi crnogorski portal „Vijesti“, potpisivanjem izjave da su pripadnici srpske nacionalne manjine u Crnoj Gori, studenti sa državljanstvom te zemlje stiču mnoge beneficije: mogućnost finansiranja školarine iz državnog budžeta Srbije, jeftiniju menzu nego samofinansirajući studenti, pravo na smještaj u studentskom domu i besplatno liječenje u Studentskoj poliklinici. U suprotnom, kao strani studenti plaćaju školarine koje variraju od fakulteta do fakulteta (od 1.000 do 2.000 eura), uz plaćanje svakog prijavljenog ispita po 30 eura, što je u prosjeku dodatnih 150 eura po ispitnom roku.
Informer.ba
