Sredinom ovog mjeseca svim visokoškolskim ustanovama u BiH prestat će važiti privremene akreditacije za rad, saznaje “Dnevni avaz”. Proces akreditacije je do 15. avgusta, roka koji je Parlament BiH jednom već prolongirao za dvije godine.
No, zbog političkih blokada proces tek sada počinje. Početkom iduće školske godine, kada studenti krenu na nastavu, u univerzitete širom BiH krenut će komisije za akreditaciju. Državna agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, institucija koja ima značajnu ulogu u tom procesu, davno je okončala svoj zakonom propisani dio posla.
Različiti propisi
Prema riječima direktora Državne agencije Nihada Fejzića, problemi su nastali usljed politizacije, zbog čega ovaj proces akreditacije mora biti nezavisan od političkih vlasti i visokoškolskih ustanova i ta nezavisnost je ključna kod evropskog priznavanja akreditacija.
” Mi, nažalost, još ogromnu energiju trošimo da dokažemo pojedinim ministarstvima da uspostava ovog procesa nije oduzimanje nadležnosti i da nas sadašnja velika i rastuća neusaglašenost i heterogenost standarda, normativa i postupaka licenciranja visokoškolskih ustanova u BiH udaljavaju ne samo od evropskog sistema nego i dodatno urušavaju ukupan ekonomski i društveni razvoj BiH” – kaže Fejzić.
Ogroman je izazov, ponekad se to čini i nemogućim, kako navodi, uskladiti 12 sistema koji rade prema 12 zakona koji su u nekim dijelovima različiti.
“Uspostava procesa akreditacije nigdje u Evropi nije išla bez problema, a kod nas su se teškoće multiplicirale zbog velikog broja nadležnih ministarstava koji su imali potpuno različite vizije akreditacije” – tvrdi profesor Fejzić, dodajući kako je najveća zapreka bila u nerazumijevanju i pokušajima politizacije.
” Nerazumijevanje ovog procesa, politizacija, korupcija, kao i svi oni koji podržavaju postojeće stanje u visokom obrazovanju naši su direktni neprijatelji i za očekivati je da će ove negativne snage u narednom periodu osporavati proces akreditacije, Agenciju, naše dosadašnje i buduće aktivnosti “- navodi Fejzić.
Prolazna ocjena
Međutim, on kaže kako je dosljedna i konzistentna primjena evropskih smjernica za osiguranje kvaliteta na našim univerzitetima, uključujući akreditaciju koja je “zaista jedina preostala šansa ili nada za oporavak”.
“Naravno da svi univerziteti i svi studijski programi u BiH neće dobiti prolaznu ocjenu da ispunjavaju kriterije akreditacije i da će to otvoriti nove probleme. Ali tim problemima se trebaju baviti oni koji su dali dozvole za rad tih ustanova, a ne Agencija” – navodi on.
Istovremeno, Univerzitet u Zenici je prvi podnio zahtjev nadležnom ministarstvu, a formalni zahtjev uz opsežan samoevaluacijski izvještaj podnijeli su i univerziteti u Tuzli i Bihaću. Univerzitet u Sarajevu, naša najveća visokoobrazovna ustanova, te Sveučilište u Mostaru također su potpuno spremni za proces akreditacije i zahtjev svojim ministarstvima će podnijeti do 15. avgusta.
Za akreditaciju se spremaju i privatni univerziteti. U Kantonu Sarajevo sve visokoškolske ustanove, kojih ima ukupno šest, prema prijedlogu Pravilnika o akreditaciji, koji je spreman u Ministarstvu obrazovanja KS, morat će podnijeti zahtjev za akreditaciju do 15. avgusta. U Republici Srpskoj je nešto drugačija situacija, budući da su se oni odlučili na formiranje vlastite agencije za akreditaciju.
Bujanje univerziteta bez kontrole
Zamjenik direktora Agencije Boris Ćurković nedavno je izabran za člana Upravnog odbora Evropske mreže agencija za osiguranje kvaliteta. Ćurković u izjavi za naš list navodi da je bh. agencija poduzela brojne korake kako bi one akreditacije koje dobiju državni univerziteti bile prepoznatljive u evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Agencija je punopravna članica INQAAHA-e, svjetske mreže agencija, i CEENQA-e, mreže agencija srednje i istočne Evrope. Također je pridružena članica najuglednije evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta ENQA-e. Osim toga, Agencija učestvuje i u pet evropskih projekata, a vlastitim snagama je ishodila i dobivanje projekta austrijske vlade vrijednog 310 hiljada eura.
” Nakon nerazumnog pokretanja bh. visokog obrazovanja u privatnom sektoru i bujanja privatnih univerziteta bez ikakve kontrole pojava Agencije, njezin rad i rezultati nada su da će, konačno, doći do zavođenja reda u ovoj oblasti” – kaže Ćurković.
Brojke za akademsku 2010/2011. godinu
• 37 visokoškolskih ustanova u BiH
• 124.036 studenata i apsolvenata
• 620 studijskih programa I ciklusa
• 427 studijskih programa II ciklusa
• 61 doktorski studij
• 17.861 student diplomirao
• 1.296 studenata magistriralo
• 205 kandidata doktoriralo
Na privatnim fakultetima između 10 i 15 posto studenata
Osim 10 javnih, u Bosni i Hercegovini djeluje i 14 privatnih univerziteta i 13 privatnih visokih škola. Procjenjuje se da na privatnim visokoškolskim ustanovama studira između 10 i 15 posto studenata.
Identificirana 334 eksperta
Kriterija za akreditaciju ima ukupno devet i akreditacija će se obavljati procjenom njihove ispunjenosti. Ustanova koja dobije makar jednu negativnu ocjenu od devet neće moći biti akreditirana.
Ustanove koje djelimično ispune više od polovine kriterija dobit će uvjetne akreditacije i proces će morati ponoviti nakon godinu. Punu akreditaciju na rok od četiri ili pet godina će dobiti samo one ustanove koje sve kriterije ispune potpuno ili u značajnoj mjeri.
U kompliciranoj proceduri javnog konkursa identificirana su 334 eksperta koji će sačinjavati komisije za akreditaciju. Među njima je i 100 stranih eksperata, listu eksperata je potvrdilo 12 ministarstava obrazovanja, završena je njihova obuka, doneseni su kriteriji za akreditaciju.
Vlada RS ih smjestila u baraku
Fejzić je u izjavi za naš list odbacio kao neosnovane navode u pojedinim medijima iz RS u kojima je Agencija opisana kao “fantomska” te optužbe da su odbili smještaj koji im je ponudila Vlada RS i otišli pod zakup.
” Prostorije „Marles” dodijeljene Agenciji od Vlade RS su zapravo baraka, dakle objekt privremenog tipa u kojima je Agencija uspješno funkcionirala do aprila 2009. godine. S obzirom na to da je u međuvremenu u isti objekt useljena još jedna agencija, nije bilo mjesta za cjelokupni smještaj. Povrh svega, Grad Banja Luka je osporio pravo upisa Agencije u katastar i njezino pravo korištenja” – kaže Fejzić.
Zbog svega toga Agencija je putem javnog poziva za iznajmljivanje poslovnog prostora odabrala najjeftinijeg od više od 20 ponuđača i od aprila 2009. godine plaća zakupninu u iznosu od 18 KM po kvadratu.
On je istaknuo da poslovanje Agencije redovno procjenjuje Kancelarija za reviziju institucija BiH, čiji su pozitivno ocijenjeni izvještaji “javno dostupni, razmatrani i usvojeni od Parlamentarne skupštine BiH”.
Dnevniavaz.ba/Informer.ba
