Rušenje kreditnog rejtinga Sjedinjenih Američkih Država (SAD), crni ponedjeljak na tržištu vrijednosnih papira i dramatičan pad svjetskih berzi, prije svega u Aziji, udar na euro… sve su to dramatične posljedice, prema mišljenju eksperata, laganog urušavanja svjetske ekonomije, koje će ostaviti krupne tragove na ionako krhku bh. privredu.
Novi val
Ugledni ekonomski ekspert i nekadašnji ministar finansija FBiH Nikola Grabovac ističe da u nas recesija nije ni završena, pa se ne može govoriti o njenom novom valu.
”Ona se samo može produžiti. Jer, sada u BiH od ukupno radno aktivnog sposobnog stanovništva ne radi njih 62 posto! Prema tome, to je najgori oblik recesije u jednoj državi. Trgovinski deficit je ogroman i za prvih pola godine iznosio je 3,5 milijardi KM, a u protekle dvije do tri godine dosegao je iznos od 70 milijardi KM. Istovremeno, budžeti se ne pune i stanovništvo je sve siromašnije ”- tvrdi za “Avaz” Grabovac.
Prema njemu, ovakva situacija može izazvati kolaps privrede mnogih država, po uzoru na Veliku privrednu krizu 1929. godine. Ekonomski je sistem, kaže Grabovac, iscrpljen, jer u ekonomiji postoje ogromna sredstva bez realne podloge. Sve to neminovno vodi slomu svjetske ekonomije.
”Može doći do darmara na svjetskom tržištu. Mi smo tako mali da nas svaki cunami može strahovito pogoditi. Nemoćni smo da u takvoj situaciji bilo šta uradimo. A takvi udari mogu izazvati i pad eura. Pad eura dovest će sigurno do pada konvertibilne marke, jer je euro za nju direktno vezan. To, opet, može imati negative posljedice.
U realnosti, ako dođe do pada eura, oni koji imaju marke će izgubiti. Zato sam ja ranije zagovarao blagi pad marke od po deset posto godišnje, pri čemu bi se finansiralo zapošljavanje ljudi i pokretanje proizvodnje. Jer, kontrolirano obaranje marke je dobro. Čvrsta valuta znači veliku nezaposlenost. Bolje je imati manje čvrstu valutu, ali da čovjek radi” – objašnjava Grabovac.
Prestanak rada
Na pitanje mogu li, u slučaju pada eura, porasti rate na kredite u BiH koji su uz njega vezani, Grabovac objašnjava da će pad eura i posljedično konvertibilne marke značiti da “privreda i građani prestaju raditi”!
”Dakle, građani prestaju primati novac, dolazi do umrtvljenja isplata, ne mogu otplaćivati glavnicu i kamate. Kamate neće rasti, ali građani neće moći isplatiti dugove uopće. Banke će preuzeti vlasništva…” – dramatično upozorava Grabovac.
Škegro: Ne bih preuveličavao cijelu ovu stvar
Ekonomski ekspert i bivši ministar finansija Hrvatske Borislav Šekgro smatra da aktuelne prilike u svjetskoj ekonomiji više treba tumačiti kao slijeganje terena nakon velike krize 2008. i 2009. godine. On to poredi sa zemljotresima, kada se poslije jednog velikog javlja više manjih potresa.
”Ne bih preuveličavao cijelu ovu stvar. Udar na euro neće se previše odraziti na ovdašnje valute. Euro, naime, ovisi o tome kako će se rješavati dug u najvećim dužničkim ekonomijama kao što su Italija i Šanija. Europska centralna banka počela je otkupljivati državne obveznice. Ne vidim tu neku veliku neposrednu opasnost.
Na srednji rok, kroz nekoliko godina, kada se u fundamentima to ne bi rješavalo, posljedice su moguće. Sve to može imati i gadne političke posljedice. Dovodi su u pitanje cijeli projekt EU. To se uvijek dešava kada imate monetarnu uniju bez fiskalne” – konstatira Škegro.
Dnevni avaz/Informer.ba
