Njemačka kancelarka Angela Merkel neće posjetiti BiH iako će u ponedjeljak i utorak boraviti u Zagrebu i Beogradu. Analitičari smatraju da će Merkelova zaobići Sarajevo, između ostalog, jer u zemlji nema nikakvog napretka i još nije uspostavljeno Vijeće ministara BiH. To je potvrdila i njemačka amabasdorka u BiH.
Još jedan od razloga zbog kojih kancelarka neće ovoga puta doći u Sarajevo, prema mišljenju stručnjaka, je i činjenica da njemačka vanjska politika nikada nije bila previše okrenuta zbivanjima unutar BiH.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, iako je to bilo najavljeno, neće posjetiti Sarajevo, između ostalog zbog toga što, kažu analitičari, u BiH trenutno nema s kim ni razgovarati.
To što se BIiH nije našla na njenom dnevnom redu posjete zapadnom Balkanu moglo se predvidjeti, kaže ekspert za njemačku politiku u regionu Bodo Weber. On smatra da se posjeta Merkelove Sarajevu nije mogla ni očekivati nakon što su propali razgovori o ustavnim reformama sa bosanskohercegovačkim čelnicima stranaka, koji su krajem prošle i početkom ove godine pojedinačno i iza zatvorenih vrata vođeni u nenoj kancelariji u Berlinu.
“Takozvana Merkelina incijativa nije nigdje vodila, a na na drugoj strani ni bosanska strana baš ne pokazuje neki uspjeh time što nemate vladu već devet mjesci. Prema tome, malo teži je taj odlazak. A vidite i neki kontinuitet – ranije kancelar Šreder uvijek kad je išao na Balkan, on je zaobišao BiH, tako da ima jedna tradicija u tome da se zaobiđe BiH”, kaže Weber.
Njemačka amasadorka u BiH Urlika Marija Knoc kazala je da je, bez obzira što ovoga puta neće doći u Sarajevo, kancelarka veoma zainteresovana za situaciju u BiH.
“Ona je sada na turneji po Srbiji i Hrvatskoj, a bilo je prvobitno zamišljeno da nakratko dođe i u BiH. Naravno da je razumljivo da savezna kancelarka mora da ima sagovornika kad dođe u posjetu Bosni i Hercegovini. Ona se nadala da će se uspjeti organizovati da predsjedavajući Savjeta ministara BiH bude već izabran, tako da bi imala partnera za razgovor”, izjavila je Knoc.
Činjenica je da Angela Merkel u Bosni i Hercegovini nema partnera za razgovor jer više od deset mjeseci od održavanja opštih izbora nije formirana državna vlada, navodi profesor Asim Mujkić.
“Svaki političar koji drži do sebe, a osobito političar jedne velesile kao što je Njemačka, ne može sebi dopustiti poniženje da razgovara recimo sa nekim ko je otpravnik poslova – u ovom slučaju Nikola Špirić. Dakle, gledajući iz perspektive, ove striktno diplomatsko-tehničke, ona je potpuno u pravu. Ona nema uistinu s kim ovdje razgovarati”, ocjenjuje Mujkić.
Srce Evrope gubi interes
Profesor Hidajet Repovac kaže da je politička klima u BiH takva da međunarodnim političarima ne garantuje bilo kakav siguran angažman. Zbog toga većina zemalja EU sa BiH skoro da ne komunicira na ekonomskom i političkom nivou:
“Evo i ja pitam sa kim bi eventualno Merkelova ozbiljno razgovarala o pomoći BiH i o ekonomskim pitanjima. Dakle, politika je trenutno suština naših nesporazuma, suština naše nemogućnosti bržega puta u EU”, smatra Repovac.
Profesor iz Banje Luke Miodrag Živanović smatra da nije riječ samo o tome da BiH još nema Vijeće ministara i što još uvijek nisu realizovani rezultati opštih izbora.
“Radi se o tome, što je zapravo katastrofično, da više niti Njemačka, koja je srce Evrope, niti bilo ko drugi neće pokazati interes za nas ovdje. Mi sada imamo nešto gotovo nevjerovatno – da se ne zna ko je ovdje na vlasti, čak se ne zna ni ko nije na vlasti, a da jedino građani BiH iz svojih sredstava plaćaju dvostruke ili duple mandate”, rekao je Živanović.
Bez obzira na činjenicu da BiH nema potpuno formiranu državnu vlast, nakon razgovora sa bh. zvaničnicima koji su u Berlinu organizovani pod pokroviteljstvom Angele Merkel, bilo je razloga da ona dođe u Sarajevo i razgovara makar sa članovima državnog Predsjedništva, smatra profesor Asim Mujkić.
“Čime bi se poslala jasna poruka, što i čujemo iz Berlina i Brisela često, da oni vide BiH kao jednu evropsku zemlju.”
Prije prošlogodišnje inicijative Angele Merkel, Njemačka se nije bavila političkom krizom u BiH. Tom inicijativom se htjelo postići brzo rješenje koje nije bilo moguće, kaže ekspert za njemačku politiku u regionu Bodo Weber. Dodaje da je sasvim druga situacija u odnosu na posjetu Hrvatskoj, koja je završila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, i odlaska u Srbiju, gdje Njemačka ima konstruktivnu ulogu u podržavanju ulaska Srbije u EU, ali i podrške nezavisnosti Kosova.
“Prirodno, Hrvatska treba da uđe u EU. Drugi dio toga je ovaj odlazak u Srbiju u kojem se susreću dva elementa njemačke politike prema Balkanu. To je s jedne strane specifičan odnos prijateljski prema Srbiji poslije 5. oktobra, sa kombinacijom politike Njemačke koja je stala na stranu nezavisnosti Kosova. A za BiH imamo specifičan, problematičan odnos njemačke politike koja se nije ni mijenjala, unatoč inicijative Angele Merkel ove i krajem prošle godine”, rekao je Weber.
