Plan i program rada koji je prije nekoliko dana pred Parlamentom FBiH iznio glavni inspektor Finansijske policije, Zufer Dervišević, rasplamsao je sumnje da će humanitarni rad nevladinih organizacija u BiH dospjeti pod rigoroznu policijsku kontrolu. Program je za sada oboren, ali su sumnje ostale.
Nikom za sada nije jasno šta bi sve ta policijska kontrola obuhvatala. Drvlje i kamenje se sručilo na glavnog inspektora u Finansijskoj policiji FBiH, Zufera Derviševića, nakon što je za govornicom federalnog parlamenta pokušao da objasni tačku (2) koja se odnosi na “pojačanu kontrolu poslovanja humanitarnih nevladinih organizacija (NVO), njihovu svrhu osnivanja, strukturu i identifikaciju zaposlenih, kontrolu sredstava kojima raspolažu, bazu njihovih donatora…”
Odgovor na pitanje šta konkretno znači “pojačana kontrola poslovanja humanitarnih nevladinih organizacija”, u odsustvu glavnog policijskog inspektora, ponudio nam je šef Odsjeka za inspekcijski nadzor Finansijske policije u Sarajevu Nermin Kereš.
” Jedna od osam tačaka plana i programa rada finansijske policije za 2011. godinu jeste i jačanje finansijske discipline pravnih i fizičkih lica u FBiH i poptpuno stavljanje u zakonske okvire finansijskog poslovanja NVO sektora u Federaciji, i nema potrebe da mediji i NVO sektor ovu tačku plana i programa tumače na bilo koji drugi način. Stavljanje poslovanja NVO faktora u zakonske okvire je nužno” kratko je precizirao Kereš, te dodao:
“ Od 2002. godine do danas Finansijska policija je zatvorila veliki broj nevladinih humanitarnih organizacija zbog toga što finansije nisu išle preko računa, nego se novac nosio u džepovima. Također, poslovne knjige tih organizacija nisu uopšte postojale, a i sporan je bio proces gašenja organizacije koji se nije odvijao po propisima. Npr. pojedinci su uzeli donatorski novac i u ime svoje NVO kupili nekretnine koje su nakon gašenja organizacije prešle u ruke donatora, a ne u ruke države ili druge organizacije, kako je propisano. Zbog takvih primjera moramo imati uvid u programe i projekte organizacija, u status NVO, ispravnost dozvole za rad…”
Nermin Kereš je pojasnio i da je finansijska policija i do sada vršila pregled poslovanja vladinih i nevladinih humanitarnih organizacija, tako da to nije nikakva novost, a monitoring projekata vršila su i nadležna ministarstva (rada i socijalne politike, za izbjeglice i raseljena lica, itd.)
Ipak, prijedlog iznesen na posljednjoj sjednici Parlamenta FBiH izazvao je svojevrsnu konfuziju i pometnju među ovdašnjim nevladinim organizacijama, a strah od moguće samovolje u vršenju kontrole rada NVO-a dodatno je probudio sumnje u neprincipijelne i pristrasne odluke koje bi mnoge nevladine organizacije mogle preko noći dovesti do gašenja.
Jedna od najistaknutijih NVO u BiH jeste Transparency International. Aktivisti okupljeni oko ove nevladine organizacije nemaju dilema u pogledu prava i obaveza finansijske policije.
“Suvišno je komentarisati taj prijedlog. Finansijska kontrola države nad humanitarnim organizacijama je kršenje niza zakonom uređenih pravila i pokušaj dodatnog kontrolisanja nevladinog sektora u BiH. Postoji zakon kojim je uređeno djelovanje humanitarnih organizacija i svi prijedlozi koji izlaze iz okvira tog zakona su suvišni. Zna se šta je uloga finansijske policije“, rekla je za DEPO PORTAL Ivana Korajlić, glasnogovornica organizacije Transparency International.
“Takva mjera ne može pomoći ni nevladinom sektoru ni državi, rekao je za naš portal Jan Zlatan Kulenović, direktor Omladinske informativne agencije (OIA). Smatram da transparentnost mora postojati u svim sektorima, pa tako i u nevladinom, ali činjenica je da stvari moraju sistematski rješavati, a ne pojedinačno. Što se tiče organizacija koje se finansiraju od stranih donatora, one već imaju veoma efikasan sistem kontrolisanja finansija od strane samih donatora. Logično je da strani investitori neće dati novac tek tako, već da će provesti detaljnu provjeru gdje taj novac ide. Naravno da zloupotreba ima svugdje, pa tako i u civilnom sektoru, ali opet napominjem da probleme treba rješavati u kompletu tj. urediti status NVO sektora u BiH, uspostaviti poreznu politiku po ugledu na one u naprednijim zemljama, a zatim i regulisati i kontrolisati način finansiranja u ovom sektoru.”
U Centru civinih inicijativa nisu željeli komentarisati prijedlog Finansijske policije.
” Ja ne želim ulaziti duboko u ovaj prijedlog, ali želim reći da svi trebaju biti tretirani po zakonu, pa tako i nevladin sektor. Živimo u pravnoj državi i možda je klišej to ponavljati, ali pravila moraju biti ista za sve“, kratko je rekla Majda Behram Stojanov iz CCI-a.
Ni u nevladinoj organizaciji Gariwo nije bilo moguće doći do stava povodom prijedloga “zavođenja reda u poslovanju NVO sektora” jer, kako nam je rečeno, direktor je na godišnjem odmoru, a ostali zaposleni su na službenom putu.
U iščekivanju usvajanja plana i programa rada Finansijske policije FBiH za ovu godinu, sa ili bez usvojenih prijedloga, ostaje činjenica da na bh. prostoru djeluje nekoliko desetina hiljada različitih nevladinih organizacija ili udruženja koja spadaju u nevladin sektor, te da takva haotičnost vapi za zavođenjem reda. No, kako i na koji način, i koju vrstu kontrole treba sprovoditi, posve je drugo pitanje… Na državi je da pronađe najbolji odgovor.
Depo/Informer.ba
