Međutim, pribjegavanjem alkoholu dešava se upravo suprotan efekat, objašnjava bečki zdravstveni stručnjak profesor Hademar Bankhofer, jer alkohol smeta različitim fazama sna.
Svaka druga odrasla osoba u Evropi, a među njima najviše žene, ima problema sa nesanicom. Prema istraživanju njemačkog univerziteta u Regensburgu, problemi se povećavaju od 45 godine starosti. Navika da se uveče popije čaša vina ili piva da bi se bolje zaspalo, veoma je rasprostranjena. „To je apsolutna samoobmana“, tvrdi profesor Bankhofer.
Činjenica je da konzumiranje alkohola svakom čoveku nakon sat, do sat i po vremena donosi prijatno opuštanje i osećaj umora, koji zaista najpre olakšavaju da se brzo utone u san. Međutim, za zdrav noćni odmor potreban je individualni slijed od nekoliko faza sna. Najpre nastupa faza pred utonuće u san, onda slijedi faza lahkog sna, zatim faza dubokog sna i konačno REM (Rapid Eye Movement – brzo pomeranje očiju) ili paradoksni san. Ove faze alkohol značajno remeti.
Poslijedica unošenja alkohola je slijedeća: u prvoj polovini noći čovek spava kao u komi i u snu ne može da se oporavi i regeneriše. U jutarnjim satima san je nemiran, i upravo u toj fazi se lako desi da se čovek prerano probudi i više ne može da zaspe. Pošto tijelo, a prije svega mozak, zbog uticaja alkohola tokom noći, ne može da nakupi novu snagu, čovjek se ujutru osjeća kao samljeven i sposobnost za rad je oslabljena. Često je i jedna čaša vina ili piva dovoljna da kvalitet sna bude smanjen.
Profesor Bankhofer umjesto alkohola predlaže da se za dobar san unosi lagana hrana, da se izbjegavaju kasni obroci, da se poslije 19 sati ne konzumiraju pića koja sadrže kofein, pred spavanje da se sluša prijatna muzika ili čita knjiga, popije čaša mlakog mlijeka sa medom ili šolja čaja od cvijetova lavande.
Smedia/Informer.ba
