U očekivanju odluke visokog predstavnika Valentina Inzka o sudbini referenduma u RS, koja je najavljena za petak, predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je “kako su počeli kontakti s Briselom o tome na koji način pronaći izlaz iz postojeće situacije.
Politički analitičar Florian Bieber, i prije ove najave, iznosi stav kako je za međunarodnu zajednicu bolje pregovarati nego zabranjivati.
RSE: Gospodine Bieber, kako vidite situaciju u kojoj se našla međunarodna zajednica, a koja mora donijeti odluku o najavljenom referendum u RS?
Bieber: To je jedna vrlo teška situacija za međunarodnu zajednicu u smislu da će Dodik dobiti ili na jedan ili na drugi način. Ako će biti poništen referendum, on ima veću mogućnost da tvrdi da postoji neka zabrana ili nešto tako, da je međunarodna zajednica protiv njega i protiv RS, što on već tvrdi godinama. K
Državne institucije nisu neki jelovnik gdje svaka stranka može da odlučuje koje institucije priznaje, koje ne priznaje.
ad bih ja bio sa strane međunarodne zajednice, onda bih ja naravno pokušavao da se ne poništi referendum, ali da se ubijedi vlast u RS da neće održati referendum. Ali ako je to neizbježno u smislu da su oni tvrdi u odluci da žele to organizirati, onda ne vidim nikakvu drugu odluku nego da se poništi ta odluka Narodne skupštine o referendumu. Državne institucije nisu neki jelovnik gdje svaka stranka može da odlučuje koje institucije priznaje, koje ne priznaje. Ja bih mogao kao građanin da kažem ne priznajem policiju zato što mi smeta što oni me kažnjavaju zato što vozim prebrzo, ali mi takav izbor nemamo. Ako priznamo državu, onda moramo da priznamo sve institucije koje su legalne. I to jeste problem. I pogotovo u nekoj državi kao BiH nije moguće da jedan dio države ne prizna državne institucije.
RSE: Može li se tumačiti kako je referendum o radu državnih pravosudnih institucija uvod i u neka druga izjašnjavanja građana, naprimjer o osamostaljivanju RS?
Bieber: Ja bih rekao da je ovaj referendum neki probni balon od strane vlasti – do koje mjere oni mogu da idu sa instrumentom referenduma, naravno sa razmišljanjem da se omogućava i neka druga vrsta referenduma, možda i o otcjepljenju RS. Ne znam do koje mjere vlast u RS stvarno želi takav referendum, ali sigurno je da je korišćenje referenduma kao instrumenta je prijetnja da su spremni u jednom trenutku da to koriste. Oni pokušavaju i očigledno da testiraju do koje mjere je međunarodna zajednica spremna da spriječi takvu vrstu referenduma.
Hrvatski entitet malo vjerovatan
RSE: Da li je neobično što referendum želi raspisati vlada koja ima jaku skupštinsku većinu? Ako se želi izmjena zakona o Sudu i Tužilaštvu, kako je izjavio predsjednik RS Milorad Dodik, onda se to može uraditi u Parlamentu.
Bieber: Ako se gledaju druge države koje koriste instrument referenduma, onda je to način da građani mogu da kontrolišu vladu, od inicijativa nevladinih organizacija ili stranaka u opoziciji, koje pokušavaju promijeniti vladinu politiku. A ako vlada ima većinu u parlamentu,onda nema potrebe za referendumom, jer odluke se mogu donositi i bez izjašnjavanja građana. Referendum je poželjan kada se odlučuje o nekim krupnim pitanjima: državni status, priključivanje EU ili NATO-u. Ovako, očigledno se želi podići i podgrijati atmosfera protiv međunarodne zajednice, a na kraju i protiv BiH.
RSE: Na drugoj strani ni Federacija ne funkcioniše na najbolji način. Dva HDZ-a su organizovala Hrvatski narodni sabor, koji je je uspostavljenu federalnu vlast označio kao „nezakonitu i neustavnu“, a traži se nova teritorijalna organizaciju, odnosno više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom. Koliko je to održiva ideja?
Bieber: Nije nikakva tajna da Federacija ne funkcioniše kako bi trebala. Previše je komplicirana kao institucionalni okvir. I sa druge strane postoji problem da se očigledno veliki broj Hrvata u Federaciji ne osjeća dovoljno dobro zaštićen u federalnim institucijama. I to koriste HDZ BiH i HDZ 1990. Međutim
Očigledno se želi podići i podgrijati atmosfera protiv međunarodne zajednice, a na kraju i protiv BiH.
ideja o nekom novom entitetu ili entitetu sa hrvatskom većinom, meni izgleda potpuno nereealno ne samo zbog toga što to bošnjačke partije neće priznati, kao ni međunarodna zajednica. Ako gledamo demografsku sliku, moramo priznati da veliki broj Hrvata živi u sredinama sa Bošnjacima, te nije moguće da se to riješi teritorijalno – da svako dobije svoju teritoriju. To ne bi bilo moguće rješnje za Hrvate u BiH. S druge strane, HDZ nema nikakve kreativnosti da ponudi neko drugo rješenje koje bi obuhvatilo i Hrvate nastanjene u centralnoj Bosni. Također, moramo vidjeti politiku SDP- a koji do sada nije ozbiljno shvatio osjećaj Hrvata da nisu na adekvatan način zastupljeni u političkim institucijama vlasti, od Predsjedništva pa dalje.
RSE: Dok vi upućujete na dogovor Hrvata i Bošnjaka, a oni su sve udaljeniji u tokom formiranja vlast, dok je očigledno političko savezništvo Milorada Dodika i Dragana Čovića (predsjednika HDZ-a BiH), koji se međusobno podržavaju u idejama oreferendumu ili o hrvatskom entitetu. Da li je to političko savezništvo, dugoročno?
Bieber: Čini mi se da takvo savezništvo ne može biti trajno, jer su to dvije ideje, i referendum i hrvatski entitet, nerealne. Hrvati u Bosni moraju shvatiti da što teže funkcioniše BiH, njima će biti gore. Možda RS može, po nekoj teoriji, preživjeti i bez jake države, ali sa stanovišta Hrvata to je sasvim druga perspektiva. Ne vidim realnu opciju da se stvori neka federalna jedinica sa hrvatskom većinom, što znači da je neophodan dogovor sa bošnjačkim strankama ili sa strankama u BiH koje imaju pretežno bošnjačko biračko tijelo. S njima je dogovor potreban, jer je Hrvata malo u RS, oni pretežno žive u Federaciji. Čini mi se da Dodik donekle zloupotrebljava taj nesporazum, te loše odnose među političkim partijama u Federaciji, a posebno između HDZ- a i drugih stranaka, za svoju korist.
RSE/Informer.ba
