Član istraživačkog tima morski mikrobiolog Danny Ionescu sa Instituta Max Planck u Njemačkoj kaže da je prvi od niza kratera pronađen prošle godine. Svaki od otvora koji su pronađeni na dubini od oko 30 metara širok je oko 10 metara, a dubok oko 13. Krateri su prekriveni zelenim filmovima dosad nepoznatih vrsta bakterija od kojih su neki iznenađujuće debeli. Ove malene zajednice žive uz struje slatke vode koje izviru iz podvodnih vrulja. Stručnjaci su već ranije pretpostavljali da bi u Mrtvom moru moglo biti izvora po mreškanju njegove površine, međutim, da bi potvrdili ova nagađanja stručnjaci su se morali spustiti u njegove slabo providne dubine.
‘Kada gurnete glavu u krater, ništa ne vidite – morate imati vjere i volje za istraživanje’, rekao je Ionescu.
Nekada su se u Mrtvo more ulijevale rijeke i potoci, među kojima i Jordan. Jezero nema nikakav ispust pa sva voda iz njega odlazi isparavanjem. Slatka voda isparava dok se slani minerali otapaju u preostaloj vodi. S vremenom je Mrtvo more postalo mnogo slanije od okeana pa veći organizmi poput riba ili žaba u njemu ne mogu preživjeti. Ali zanimljivo je da u takvoj vodi koja je puna magnezija uopšte ima ikakvog života makar i jednostaničnog.
Jordanske su vlasti 1950-ih godina prekinule dotok rijeke Jordan u Mrtvo more kako bi stanovništvu osigurale veće količine pitke vode. Zbog ovog zahvata, nivo jezera svake godine pada za jedan metar. U posljednjih 40 godina pao je za 25 metara.
Njegove vode relativno su slabo istražene, a stručnjake su iznenadila dva cvjetanja algi 1980. i 1992. Ali ta su cvjetanja prouzrokovala sasvim drukčiji organizmi. Biolozi pretpostavljaju da bakterije na dnu preživljavaju zahvaljujući sunčevom svjetlu i sulfidima iz izvora. Druga vrsta bakterija koje se isključivo hrane sulfidima na otvorima kratera stvara bijele biofilmove.
Ionescu ističe da su otkriveni organizmi posebno zanimljivi zbog prilagodljivosti na promjene – izmjene slatke i slane vode. ‘Do sada nije zabilježeno postojanje vrsta koje mogu živjeti u obje sredine – sve bakterije prilagođene životu u slanoj vodi ugibaju u slatkoj i obratno‘, objasnio je mikrobiolog.
Ionescuov tim nastavit će istraživanja u oktobru. Svaki zaron u Mrtvo more vrlo je zahtjevan jer ronioci moraju nositi teret od 40-ak kilograma kako bi se spustili na dno njegovih vrlo slanih voda. Osim toga voda je toliko slana da čak i slučajan gutljaj može izazvati trenutne upale grkljana i gušenje.
Mrtvo more, koje se ponekad naziva i Slano more, zapravo je jezero čija se površina nalazi na 423 metra ispod nulte nadmorske visine i najniže je područje na Zemljinoj površini. Duboko je 377 metara, a sa salinitetom od 33,7 posto jedno je od najslanijih na svijetu (8,6 puta je slanije od oceana). Dugo je 67, a široko 18 kilometara. Omiljeno je turističko odredište, a smatralo se lječilištem još od biblijskih vremena. Gustoća mu je 1,24 kg/l pa je plivanje u njemu više nalik na plutanje.
Blin/Informer.ba
