Vijesti iz medicine Zdravlje

Svrbež ukazuje na bolesti unutrašnjih organa

Koža je dobro snabdjevena živcima. Zato ima vrlo važnu osjetnu funkciju našeg organizma. Osjećaj toplog, hladnog dodira, osjećaj bola, sve te osjećaje primamo i registriramo putem kože.

Čitav niz oboljenja kože praćen je svrbežom. Tada su, istovremeno sa svrbežom, prisutne i određene promjene, na osnovu kojih znamo o kakvom oboljenju se radi i kako ga liječiti. Liječenjem osnovnog oboljenja kože najčešće svrbež nestaje ili je prisutan u manjoj mjeri. Naprimjer, kod skabijesa jedan od prvih znakova bolesti je svrbež, naročito tokom noći, a onda i pojava određenih promjena koje ukazuju da je koža inficirana šugarcem.

Izraženo noću

Izražen noćni svrbež kod skabijesa posljedica je, s jedne strane, alergijske reakcije na prisustvo šugarca u koži, a, s druge, pojačanog registriranja svrbeža od mozga tokom noći, kada se organizam umiri.

Oko 90 posto drugih dermatoloških oboljenja, koja imaju najrazličitije uzroke, praćeno je svrbežom. Takva je, između ostalih, i koprivnjača ili urtikarija. U takvim slučajevima vide se i promjene na koži. Liječenjem i otklanjanjem uzroka koji su doveli do ovog oboljenja (često istraživanje uzroka koji su izazvali urtikariju traje duže vremena), smiruje se i svrbež.

Svrbež kože, međutim, može biti prisutan i kada nisu vidljive bilo kakve promjene. Razlozi nastanka takvog svrbeža su bolesti unutrašnjih organa. Ovakav svrbež je još jednom pokazatelj da je stanje i izgled kože ogledalo zdravlja unutrašnjih organa.

Razlog nastanka svrbeža kod nekih oboljenja su poremećaji metabolizma, kod nekih prisustvo toksičnih produkata metabolizma, a i jedni i drugi produkti podražuju nervne završetke u koži i osoba osjeća svrbež različitog intenziteta. Ponekad je svrbež tako jak da oboljela osoba češe kožu dok ne raskrvari.

Da bi se našao i odstranio razlog ovakvog svrbeža, potreban je, dakle, čitav niz laboratorijskih pretraga. Pa ipak, kod izvjesnog broja pacijenata postojećim laboratorijskim pretragama ne može se potvrditi postojanje oboljenja unutrašnjih organa i povezati ga sa svrbežom kože. To se najčešće dešava kod nervoznih osoba i ta vrsta svrbeža naziva se psihogeni pruritus. Primjenom odgovarajućih sedativa ublažava se, pa i sasvim odstranjuje subjektivni osjećaj svrbeža.

Promjena boje

Oboljenja unutrašnjih organa koja dovode do svrbeža kože bez vidljivih promjena na koži su šećerna bolest, oboljenja bubrega, jetre, štitne žlijezde, crijevni paraziti svih vrsta te oboljenja bubrega koja se liječe hemodijalizom.

Svrbež kod oboljenja unutrašnjih organa je jakog intenziteta, a na koži nema vidljivih promjena osim kod oboljenja jetre, koja su praćena žuticom. Kod takvih bolesnika koža i sve vidljive sluznice, naročito bionjače, imaju žućkastu ili žutu boju. Kod akutnih oboljenja jetre, kao što je hepatitis A, nakon smirenja bolesti nestaje i svrbež kože. Ali kod hroničnog oboljenja jetre, koje vodi ka cirozi, svrbež se ne može ničim odstraniti, eventualno se može malo ublažiti.

Vrijednosti šećera

Kod šećerne bolesti svrbež može biti pokazatelj porasta vrijednosti šećera u krvi. Naime, kada se vrijednosti šećera normaliziraju u krvi, i svrbež kože se smanji, a ponovo se pojača porastom vrijednosti šećera u krvi. Kod hroničnih bubrežnih bolesnika, slično kao kod oboljelih od šećerne bolesti, porast nivoa ureje u krvi intenzivira subjektivni osjećaj svrbeža.

Svjetlo

U terapiji svrbeža kože bubrežnih bolesnika koji se nalaze na hemodijalizi primjenjuje se ultravioletno svjetlo iz naročito konstruiranih lampi, ali su rezultati te terapije kratkotrajni i slabi.

 

Avaz/Informer.ba