U BiH živi 443 013 Hrvata katolika, od kojih na području Vrhbosanske nadbiskupije 194 812, podaci su nadbiskupije iz prošle godine.
Na području Vrhbosanske nadbiskupije, 2007. godine živjelo je 206 138 Hrvata katoličke vjeroispovijesti, od čega se do 2010. godine odselilo 11 326. Iako je nakon rata 1995. godine pa sve do 2002. godine broj vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bio u porastu, nakon toga se bilježi pad, prenosi “Večernji list”.
Generalni sekretar Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević istakao je da uzroke, prije svega, treba tražiti u neuspjelom povratku i iseljavanju zbog političkih i nacionalnih pritisaka, socijalne neizvjesnosti, ali i negativnom priraštaju.
Prema njegovim riječima, generalno ova tvrdnja se odnosi i na ostala dva naroda, ne samo na Hrvate.
Uprkos takvoj situaciji nesređene države, statistike bilježe i znatan broj povrataka u pojedina mjesta. Riječ je o mjestima oko Bugojna i Uskoplja, gdje se vratio veliki broj izbjeglih i raseljenih Hrvata.
“Trenutno u Bugojanskom dekanatu živi 16 500 vjernika i ima 5 251 domaćinstvo. Takođe i odžački kraj bilježi povratak“, istakao je Tomašević.
Najveći broj vjernika, gledajući po dekanatima Vrhbosanske nadbiskupije, živi na području Travničkog dekanata (33 515), zatim u Kreševskom i Žepačkom dekanatu gdje živi 24 000 katolika Hrvata, dok ih je najmanje u Derventskom gdje živi 1 149 Hrvata.
Zanimljivo je da Kreševski dekanat ima najviše domaćinstava 11 383. Kada je u pitanju Sarajevski dekanat, broj katolika Hrvata je 12 656, a broj domaćinstava 6 050.
U posljednje vrijeme, prema službenim statistikama entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je pad nataliteta u BiH.
Ako se podaci o broju umrlih uporede sa podacima o broju krštenih u dobu do jedne godine, a takvih je bilo 1 989 i pretpostavlja se da je riječ o novorođenima, onda je broj umrlih skoro dvostruko veći, što je potvrda zvaničnih statistika o padu nataliteta u BiH.
Srna/Informer.ba
