Privremena zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” održala je danas u Sarajevu sjednicu na kojoj su predstavnici šest parlamentarnih stranaka predstavili prijedloge za izmjene Ustava BiH, čiji cilj bi bio eliminisanje diskriminatornih odredbi koje sprečavaju pripadnike nacionalnih manjina da se na izborima kandiduju za članove Predsjedništva BiH i da budu izabrani u Dom naroda Parlamenta BiH.
Prijedloge su predstavili zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990, Stranke za BiH i Hrvatske stranke prava (HSP) BiH
Predsjednik i potpredsjednici
Prijedlog SDP-a predstavio je Saša Magazinović koji je kazao da moguća rješenja ove stranke polaze od takozvanog aprilskog paketa ustavnih promjena u BiH, koji podrazumijeva posredan izbor članova Predsjedništva BiH iz Parlamenta BiH, uz adekvatno učešće oba doma.
Predsjedništvo BiH činio bi predsjednik i potpredsjednici na četvorogodišnji mandat, s tim da se ne bi rotirali na čelnoj poziciji.
Magazinović nije danas precizirao broj potpredsjednika u Predsjedništvu BiH, ostavljajući mogućnost da se o tome razgovara tokom procesa prilagođavanja Ustava BiH presudi Evropskog suda u Strazburu u pomenutom predmetu.
U svakom slučaju, tako izabranom Predsjedništvu BiH bile bi reducirane nadležnosti u odnosu na sadašnje, te bi one bile prenesene na Vijeće ministara BiH.
Što se tiče ustavnih promjena koje bi se odnosile na Dom naroda Parlamenta BiH, u SDP-u smatraju da bi presuda “Sejdić i Finci” bila zadovoljena formiranjem kluba delegata iz reda “ostalih”, čija bi zadaća bila zaštita kolektivnih prava.
Naglašavajući da je i SDA na tragu “aprilskog paketa”, odnosno rješenja s početka “butmirskog procesa”, predsjedavajući Privremene zajedničke komisije Šefik Džaferović upozorio je da promjena načina izbora članova Predsjedništva BiH ne bi mogla proći bez promjene cijelog koncepta, odnosno sistema vlasti u BiH.
“Ukoliko se odlučimo za izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH, onda Predsjedništvo ne može imati ovaj kapacitet i ove nadležnosti, budući da bi to bio protokolarni šef države. Time dolazimo do promjene cijelog koncepta vlasti u BiH sa predsjedničkog ili polupredsjedničkog na parlamentarni, a to zahtijeva premještanje ingerencija Predsjedništva BiH, koje su izvršne naravi, u instituciju (Vijeće ministara ili vladu BiH), koja će biti šef izvršne vlasti i njeno kapacitiranje“, istaknuo je Džaferović.
Funkcija Doma naroda Parlament BiH
Prema predloženim rješenjma ove stranke, funkcija Doma naroda Parlamenta BiH bila bi isključivo zaštita vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, s tim da bi predstavnici nacionalnih manjina bili zastupljeni, bez obzira na izborni rezultat, sa obaveznim, odnosno osiguranim mjestima u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
“Ukoliko bi se zahtjevalo da Dom naroda Parlamenta BiH bude u današnjem kapacitetu, onda bi trebalo formirati i klub ‘ostalih’, uz omjer dva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske (RS)”, dodao je Džaferović.
Slične prijedloge onima koji dolaze iz SDA predstavio je danas i član Privremene zajedničke komisije iz HSP-a BiH Zvonko Jurišić, naglašavajući da bi se predsjednik i dva potpredsjednika Predsjedništva BiH, izabrani posredno iz Parlamenta BiH, rotirali na čelnoj poziciji, dok bi broj delegata Doma naroda bio povećan za određeni broj delegata iz reda “ostalih”, uz prethodno precizno definisanje “ko su to ostali”.
Predsjednik HDZ 1990 i član nadležne parlamentarne komisije Božo Ljubić ponovio je stav da je BiH potreban novi ustav, koji bi trebao uključivati i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju BiH.
To bi, kako je kazao Ljubić, podrazumijevalo formiranje više od dvije federalne jedinice, budući da se sadašnjim ustavnim rješenjima krše ljudska prava, prvenstveno, pripadnika nacionalnih manjina, ali i konstitutivnih naroda, posebno Hrvata u BiH.
Ipak, Ljubić se na današnjoj sjednici Privremene zajedničke komisije fokusirao na osnovnu njenu zadaću, a to je implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić i Finci”.
Prema predloženim rješenjima ove stranke, u čijem kreiranju je, kako je kazao Ljubić, učestvovao i HDZ BiH, bile bi potrebne i izmjene entitetskih ustava kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, kojeg bi činilo ukupno 48 članova – po 15 delegata konstitutivnih naroda i tri predstavnika nacionalnih manjina.
Dvije trećine delegata bili bi birani iz Federacije BiH i jedna trećina iz RS.
Posredan izbor Predsjedništva BiH
Prijedlog HDZ-a 1990 predviđa da bi nakon održanih opštih izbora u kantonalnim skupštinama bili formirani “ad hoc” klubovi predstavnika tri konstitutivna naroda i klub ostalih, koji bi birali svoje predstavnike u Dom naroda Federalnog parlamenta iz kojeg bi kasnije bili birani članovi Doma naroda Parlamenta BiH.
Prema sličnom principu, i u Vijeću naroda RS predhodno bi bili konstituirani “ad hoc” klubovi Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, koji bi delegirali članove za Dom naroda Parlamenta BiH.
HDZ 1990, također, predlaže posredan izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH.
Shodno tome, svaki zastupnik, klub ili grupa zastupnika u Zastupničkom domu imali bi priliku predložiti svog kandidata, a svi prijedlozi bili bi upućeni Domu naroda Parlamenta BiH koji bi utvrđivao zajednički listu od tri kandidata i ponovo je vraćao na potvrđivanje u Zastupnički dom.
U slučaju da Zastupnički dom ne potvrdi listu, postupak bi bio ponovljen, s tim da bi se, ukoliko Zastupnički dom i drugi put odbije utvrđenu listu, predloženi kandidati smatrali izabranim na osnovu liste Doma naroda, prijedlog je HDZ-a 1990.
U ime Stranke za BiH, Beriz Belkić predložio je rješenja koja bi podrazumijevala da Predsjedništvo BiH čine četiri člana – osim tri iz konstitutivnih naroda, bio bi biran i član iz reda ostalih – koje bi građani birali na neposrednim izborima, pri čemu bi država BiH bila jedna i jedinstvena izborna jedinica.
Shodno prijedlogu ustavnih amandmana Stranke za BiH, Dom naroda Parlamenta BiH činilo bi 18 delegata, umjesto sadašnjih 15, budući da bi dva predstavnika ostalih bili birani iz Federacije BiH i jedan iz RS.
Osim toga, ova stranka imperativno zahtijeva da se jedan Srbin za delegata u Domu naroda bira iz Federacije BiH, te najmanje po jedan Bošnjak i Hrvat iz RS.
Borislav Jović, predstavljujući prijedloge svoje stranke, naglasio je da se SDS zalaže za neposredan izbor članova Predsjedništva BiH, bez navođenja kojem bi narodu oni pripadali, te da su za tu stranku prihvatljiva rješenja koja predviđaju povećanje broj delegata u Dom naroda Parlamenta BiH i to na način da se iz RS bira jedan iz reda nacionalnih manjina i jedan iz Federacije BiH.
Sutra prijedlog SBB-a BiH
Kako je najavljeno, Privremena zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” održaće novu sjednicu već sutra, kada će svoje prijedloge za promjene Ustava BiH predstaviti Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, Narodna stranka Radom za boljitak (NSRZB), Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Demokratska narodna zajednica (DNZ) BiH, HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Onasa/Informer.ba
