Broj korisnika javih kuhinja u BiH konstantno raste, a u redu za besplatan obrok su sve češće mladi ljudi, pa čak i djeca.
Ne kriju u javnim kuhinjama da se, u nedostatku novca, snalaze na brojne načine, pa ako je jeftiniji krompir, kupuju njega, tako redom, kako bi podmirili sve gladne.
“Svakodnevno dolaze ljudi i raspituju se kako mogu postati korisnici javne kuhinje, ali, nažalost, mi smo ograničeni finansijskim sredstvima. Uspijevamo da obezbijedimo obroke za oko 460 korisnika. Ali, potrebe su neuporedivo veće. Vjerujte, mladi ljudi ostali su bez posla, a hranioci su domaćinstva, pa i oni sve češće dođu“, podvlači Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka.
Slično navodi i Alen Kajtaz, direktor Crvenog križa grada Mostara, uz opasku da im problem stvara i to što se bitno ne mijenjaju sredstva kojim se finansiraju, iako poskupljuju i hrana i režije. Takođe kaže da je 30 odsto mladih među onima koji dolaze po obrok, a da je sve manje penzionera.
“Nažalost, nismo oslobođeni ni plaćanja televizije, uz račun za telefon, a mi imamo 320 korisnika i još oko 100, koji su mimo spiska, a svakodnevno dolaze po hranu. Mislim da je dosta i onih kojim obezbjeđujemo pakete sa hranom, a koji ne mogu da dođu jer su daleko od nas. Još ljudi troše rezerve hrane i bojim se da će ih doći još više u poziciju da moraju tražiti besplatan obrok“, ističe Kajtaz.
Žali se i Adil Fezerović, direktor Regionalnog odbora “Merhameta” Tuzla, da je sve više korisnika, ali ujedno ističe da se u posljednjih 12 godina niko nije vratio a da nije dobio jedan ili dva obroka, pišu Nezavisne novine.
“Broj se povećava, a sad imamo i nekoliko mjesnih zajednica gdje traže da otvorimo kuhinje, ali mi to ne možemo realizirati. Pokušavamo da ne reduciramo broj korisnika, a među njima je, svakako, sve više omladine. Najviše je, svakako, penzionera, ali je dosta čak i djece. Situacija je dosta teška“, priznaje Fezerović.
Sve ove stavove potvrdila je i Zilha Šeta, direktorica Narodne kuhinje “Stari grad” u Sarajevu, uz opasku da se trude pomoći svima koji im se obrate za pomoć.
“Duša me boli kada vidim da sve više mladi dolazi i traže hranu. Dođe mladić od 30 godina i hoće pola hljeba. Mijenja se starosna stuktura socijalno ugroženih, vjerujte mi. Ne vidim dobru budućnost, sve više je gladnih” , ističe Zilha Šeta.
Ovakva situacija ne treba da začudi, jer je poznato da je 80 odsto bh. građana na rubu siromaštva, a da su cijene hrane posljednjih godina rapidno rasle.
Najčešći obroci
– Pasulj
– Riža
– Makaroni
– Gulaš
– Konzerva ribe
Informer.ba
