Svakodnevno uživanje u kaloričnoj ishrani osim na tijelo dijeluje i na rad mozga. Neurotransmiteri nas uvijeravaju da je vrijeme obilja – mozak se opušta, a pronicljivost opada.
Malaksalost, nervna napetost ili usporenost osjećanja su koja mogu biti poslijedica pogrešne ishrane. Kontinuirano uživanje u kolačima ili hrani koja obiluje masnoćama dugoročno šteti jer može uzrokovati gojaznost, dijabetes pa čak i zastoj srca. Naučnici su otkrili da i na kratke staze ima razoran učinak.
Hrana bogata masnoćama smanjuje i fizičku izdržljivost pojedinca i sposobnost razmišljanja čak i nekoliko dana poslije konzumiranja, objavili su naučnici sa Oxford univerziteta.
Istraživanje provedeno na pacovima pokazalo je kako su nakon devet dana masne ishrane mogli da trče 50 posto manje od onih koji su zadržali zdravu ishranu te su pravili više grešaka u zadacima, što ukazuje na pogoršanje kognitivnih sposobnosti.
“Naime, ovo je vrijeme obilja i prejedanja, instinkti za preživljavanje se isključuju na neko vrijeme pa zbog toga unos masne hrane usporava rad mozga i moć razmišljanja – na to ukazuju neurotransmiteri”, objasnio je svoja zapažanja dr. Alan Maryon-Davis.
Stetoskop/Informer.ba
