Na današnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo (KS) zastupnici su, nakon višesatne rasprave, s 23 glasa ‘za’ i devet suzdržanih usvojili izmjene i dopune Zakona o osnovnom obrazovanju, za koji je ministar obrazovanja i nauke KS-a Emir Suljagić kazao da donosi mnoge promjene.
Neke od promjena koje je zakon trebao ponuditi je eksterna državna matura nakon završenog devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, pooštravanje kriterija za izbor direktora, depolitizacija izbora direktora, ograničit će se mandat direktora osnovnih škola, a Školski odbor imat će sedam umjesto dosadašnjih pet članova.
Također, sjednice Nastavničkih vijeća trebale bi biti snimane, a ministar Suljagić je najavio da će kupiti 110 diktafona kako bi, prema njegovim riječima, bilo omogućeno da se zaštite nastavnici koji su do sada mogli biti izloženi maltretiranju direktora.
Zastupnik Naše stranke Danis Tanović uložio je amandman na zakon koji regulira da se u školama ne ističu zastave i obilježja drugih država i političkih stranaka nakon čega je ministar Suljagić kazao da ovaj amandaman postaje vladin amandman i kao takav postaje sastavni dio zakona o osnovnom obrazovanju.
Predsjednik Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) Elmedin Konaković zatražio je od ministra rezultate anketa provedenih u školama u procesu odluke o vjeronauci u okviru koje su se roditelji i djeca trebala izjašnjavati žele li vjeronauku ili alternativni predmet ili pak ni jedno od ova dva u obrazovnom sistemu.
Kako je kazao ministar Suljagić, od 35.107 učenika u osnovnim škola u devet općina Kantona Sarajevo, 30.262 učenika se izjasnilo da žele pohađati vjeronauku, 3.078 izjasnilo se za alternativni predmet, dok se 1.762 učenika izjasnilo da ne žele niti jedan predmet.
Zastupnici su postavljali i pitanja i o eksternoj državnoj maturi i tome kako osigurati novac za provođenje iste, koji kantoni učestvuju u tome itd., a Suljagić naglašava da će se eksternom maturom ukinuti obrazovni ‘šengen’ za djecu te da će uskoro biti isto uvedeno i u srednjim školama, ali i da će matura biti organizirana u pet ili šest kantona, a za njeno provođenje bit će potrebno oko milion KM.
Vjeronauka je i ovaj put izazvala najviše polemike među zastupnicima, a posebno činjenica da se djeci ostavlja mogućnost da ne pohađaju niti vjeronauku niti alternativni predmet.
Zastupnik Naše stranke Predrag Kojović tvrdi da je ovim zakonom narušena sekularnost države, jer bi vjera, kao pravo svakog pojedinca, trebala biti odvojena od države, napominjući da učenici pravoslavne vjeroispovijesti u kantonu nemaju mogućnost pohađanja vjeronauke.
Članovi Vijeća roditelja KS-a, koji rade volonterski, naglasili su da ovaj zakon regulira i inkluzivno obrazovanje, te da ukoliko se sada ne usvoji ovaj zakon djeca će ostati uskraćena za mnoge stavke koje regulira.
Ministar Suljagić je na kraju rasprave istakao da će, ako se ukine mogućnost djeci da ne izaberu nijedan predmet, pozvati sve roditelje takve djece, kojih ima oko 1.700, i tužiti zajedno s njima Kanton na Ustavnom sudu gdje će tražiti da se provjeri ustavnost ovog zakona.
Ova izjava izazvala je burnu raspravu među zastupnicima, a Suljagić se potom izvinuo ukoliko je njegov nastup uvrijedio zastupnike, te da je želio samo upozoriti na moguće posljedice ukoliko se ukine mogućnost da djeca ne žele pohađati nijedan predmet.
Fena/Informer.ba