Bakterijska vaginoza nastaje kada broj tzv. „loših” bakterija u vaginalnoj mikroflori nadmaši broj tzv. „dobrih” bakterija. Lactobacillus kao „dobra“ bakterija zaslužna je za uredan pH rodnice održavajući ga kiselim (ispod 4.5) te se na taj način osigurava obrana od „loših“ bakterija.
Najugroženije su seksualno aktivne žene
Uz laktobacile, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi i svi zajedno čine tzv. vaginalnu mikrofloru. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) se počinju intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici i infekciju.
Do poremećaja u sastavu vaginalne flore može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena, a poznato je da je ljeto razdoblje opuštanja i češćih spolnih odnosa. Više od 50 posto žena s bakterijskom vaginozom nema nikakvih simptoma, no kada se pojave uključuju obilan ljepljivi bijeli ili sivkasti iscjedak, svrbež i nadraženost vagine te neugodan miris nalik ribljem ili mirisu plijesni koji je najuočljiviji nakon seksualnog odnosa.
Prehranom do snažnog imuniteta
Raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je put do snažnog imuniteta koji lakše odolijeva razvoju bakterijske vaginoze. No, kako bi se maksimalno smanjila vjerojatnost pojave ili recidiva bakterijske neravnoteže rodnice stručnjaci preporučuju prehranu koja je bogata lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi. Također, vrlo je važno unositi obilje tekućine, pogotovo vode te izbjegavati hranu koja je tretirana pesticidima i drugim hemikalijama.
Informer.ba
