Gepard, najbrža kopnena životinja, rijetko se u lovu koristi svojom maksimalnom brzinom, pokazali su rezultati istraživanja britanskih znanstvenika.
Ono što geparda čini uspješnim lovcem sposobnost je nevjerojatnog ubrzanja i brzih promjena smjera u trku. Ta velika mačka ubrzava tako što iz sebe uspjeva izvući čak pet puta više snage nego, primjerice, najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt.
Rezultati istraživanja su zaprepastili znanstvenika koji je vodio istraživanje, profesora Alana Wilsona s britanskog kraljevskog veterinarskog fakulteta, te su objavljeni u časopisu Nature, a prenose ih BBC i New York Times.
Gepardi su nevjerojatne atlete – ne samo zbog brzine koje mogu postići, nego i zbog sposobnosti ubrzavanja i manevriranja dok jure za lovinom, kazao je Wilson.
Najveća izmjerena brzina te divlje mačke je 105 kilometara na sat. Izmjerio ju je ručno jedan znanstvenik u kenijskoj divljini 1965. godine, ali na polupripitomljenom gepardu. Međutim, dobro uhranjeni gepardi nemaju potrebu trčati tako brzo. Nijednom gepardu u zatočeništvu nitko nije izmjerio brzinu veću od 65km/h, stoga su se znanstvenici godinama pitali koliko su gepardi zapravo brzi.
Kako bi to saznali izradili su posebne GPS ogrlice i postavili ih na pet geparda u delti Okvanga u Bocvani i bilježili rezultate njihova lova devet mjeseci.
Ustanovili su da gepardi stvarno mogu trčati vrlo brzo, oko sto na sat, ali to čine samo povremeno. U većini slučajeva u lovu im brzina nije išla preko 60 km/h.
Međutim, ubrzanje i mogućnost promjene smjera u trku kakvo posjeduju gepardi dosad nije registirarna ni kod jedne kopnene životinje. U samo jednom koraku mogu podići brzinu za 10 km/h.
Njihov prijenos iz niže u višu brzinu je fascinantan, kaže Wilson. Takvo naglo ubrzanje može se izmjeriti u količini korištene energije (snazi) po kilogramu težine.
Jamajčanski sprinter Usain Bolt je rušeći svjetski rekord na 100 metara imao rezultat od 25 watta snage po kilogramu svoje težine. Konj u trku, primjerice, doseže 30 W/kg, a gepard čak 120 W/kg.
Znanstvenici su također spoznali da se gepard pri trku čvrsto upire u zemlju, do te mjere da je kandžama ‘zaore’. Uz snažne mišiće i savitljivu kralježnicu, pandže mu omogućuju vrlo brze promjene smjera, nagla ubrzanja i usporavanja.
U utrci s takvom životinjom koja je po potrebi silno brza, koja još brže ubrzava, ima sposobnost trčanja postrance, brzih promjena smjera, saginjanja i preskakanja, posve je jasno zašto antilopa ima tako slabe izglede.
To je ono što lov čini uspješnim, a ne sama brzina, kazao je Wilson.
Ovo je prvo sveobuhvatno istraživanje gepardova ponašanja u lovu, a omogućila ga je izrada posebnih GPS ogrlica na kojima su znanstvenici radili 10 godina i konstruirane su samo za taj eksperiment.
Ogrlica je uspjeh sam po sebi. To je nije tipični GPS sistem kakav koristite u automobilu ili u mobitelu. Izrada sustava koji može bilježiti gepardovu agilnost zahtijevala je višegodišnji rad, kazao je Wilson i zaključio: Gepard je ispred svih. Te mačke su svestrane atlete, svestrani progonitelji i predatori.
