Piše: Redakcija Informer.ba
U svijetu u kojem granice između umjetnosti, društva i tržišta postaju sve tanje, rijetki su oni koji istinski razumiju i analiziraju transformacije koje oblikuju naš kulturni pejzaž. Jedna od tih osoba je Anja Gunjak — međunarodno priznata umjetnička kritičarka, kustosica i menadžerica umjetničkih događaja, čiji glas već više od dvije decenije ima snažan odjek u evropskim kulturnim krugovima.
Od Rima do evropske kulturne scene
Anja Gunjak je magistrirala komunikologiju na Univerzitetu „Università degli Studi di Roma“, a već više od 24 godine aktivno gradi karijeru na raskršću umjetnosti, kulture i međunarodne saradnje. Njen rad je prepoznat po izuzetnoj sposobnosti da dizajnira i implementira složene međunarodne programe, upravlja umjetničkim projektima, te povezuje institucije, umjetnike i publiku kroz jasno definisane kulturne vizije.
Kao Project Manager i Programme Advisor Expert za Intercultural Cities Programme Evropske komisije, Gunjak je učestvovala u institucionalnim dijalozima koji su povezivali evropske i mediteranske kulturne prostore. Njena međunarodna iskustva posebno su se razvijala kroz saradnju sa Univerzitetom u Torinu na međunarodnom master programu iz mirovnog menadžmenta, u saradnji sa nekim od najznačajnijih kulturnih aktera svijeta:
- FIAT Exposition Art
- UNESCO
- Art Biennale Europa et de la Méditerranée
- Benetton Art Collection
- Artissima Art Fair Torino
- Venecijansko bijenale
- Nacionalne italijanske filmske institucije
Osim što djeluje kao kustosica i projekt menadžerica, Anja je i nominovana umjetnička kritičarka od strane ArTribune magazina, jednog od najuticajnijih kulturnih časopisa u Italiji.
Pogledajte njen profil na ArTribune
“1000 zašto a… zato” — Umjetnost pod povećalom
U svom autorskom tekstu Anja Gunjak postavlja niz provokativnih pitanja koja razotkrivaju duboku krizu vrijednosti u suvremenoj umjetnosti:
“Slobodno je i obavezno postavljati pitanja, ali je neophodno najprije tražiti odgovore u sebi.”
- Zašto ljudsko biće postaje umjetnik suvremene umjetnosti?
- Kada i kako donosi tu odluku — i zašto često samostalno?
- Šta danas određuje kriterije vrijednosti u umjetnosti?
Njeni odgovori nisu jednostavni: moment samodefinicije, potreba za egzibicijom, trenutak nesvjesne hrabrosti — sve su to potencijalni okidači koji dovode do pojave umjetnika u suvremenom dobu.
Incident bez pravila
Gunjak upozorava na paradokse današnjeg kulturnog sistema:
- Možeš svirati instrument bez nota — ali da li je to muzika?
- Možeš liječiti lijepim riječima — ali da li je to medicina?
- Možeš voziti bez dozvole — ali vjerovatno ćeš izazvati incident.
“Desio se veliki umjetnički incident”, piše ona.
Živimo u svijetu bez jasnih pravila i kriterija za umjetnost, s ozbiljnim posljedicama po kvalitet i percepciju umjetničkog stvaralaštva. Od remek-djela prošlosti stigli smo do „Banane“ Maurizija Cattelana — simbola prezasićenog tržišta i krize vrijednosti, gdje se forma često uzdiže iznad suštine.
Šta je danas suvremena umjetnost?
Gunjak podsjeća na certificiranu definiciju:
Suvremena umjetnost je postala neodvojiv dio svakodnevice, kao izraz kreativnosti i ogledalo društvenih promjena. Obuhvata pravce od sredine 20. stoljeća do danas, istražuje aktuelne političke, društvene i tehnološke teme i preispituje granice umjetnosti.
Osam ključnih pravaca suvremene umjetnosti su:
- Konceptualna umjetnost
- Minimalizam
- Performativna umjetnost
- Digitalna umjetnost
- Postinternet umjetnost
- Ekološka umjetnost
- Multimedijalna umjetnost
- Street art
No, iza ove „certificirane“ slike krije se kritički pogled: suvremena umjetnost postaje forma kulturološke agregacije u kojoj svi pitaju, a malo ko ima odgovor. Ko uopće postavlja kriterije? Treba li koncept „ispravnosti“ postojati u umjetnosti?
Umjetnik između samouvjerenosti i edukacije
Kada neko postaje poznat suvremeni umjetnik?
Ko je ovlašten da o tome odlučuje?
Može li neko biti umjetnik bez edukacije?
Gunjak analizira tenziju između pravila i edukacije s jedne strane, i osobnog izraza i hrabrosti izlaganja s druge. U svijetu u kojem često više vrijedi samopouzdanje umjetnika i promotera nego originalnost i znanje, dolazi do krize umjetničkog sistema.
Vrijeme je za nova pravila
“Već desetljećima živimo u svijetu generalne, totalne transformacije, a nemamo nove kriterije za njegove definicije.”
Kao što je umjetna inteligencija preuzela svijet koji je čovjek sam stvorio, tako i suvremena umjetnost zahtijeva nova pravila igre: nove kriterije vrijednosti, nove definicije i jasne parametre koji će odrediti kada društveni ili estetski izraz prelazi u ovlašteno umjetničko djelo.
Gunjak poziva na kritičko promišljanje i redefinisanje sistema, ne s ciljem ograničavanja kreativnosti, već kako bi se vratila jasnoća, kvalitet i odgovornost u umjetnički prostor.
Zaključak
Anja Gunjak svojim profesionalnim iskustvom, međunarodnim angažmanima i oštrim kritičkim promišljanjima spaja teoriju i praksu, lokalno i globalno, tradicionalno i savremeno. Njen glas je važan podsjetnik da umjetnost nije samo sloboda izraza — već i odgovornost, dijalog i stvaranje novih vrijednosti.
Šta vi mislite — trebaju li nam nova pravila suvremene umjetnosti?
Dodaj Komentar