Cjelokupni kršćanski kalendar zasnovan je na pogrešnom proračunu, smatra papa Benedict XVI i iznoseći tvrdnju u svojoj novoj knjizi da je Isus Krist rođen nekoliko godina ranije nego što se smatralo.
Papa u svojoj knjizi otvara debatu o mjestu rođenja Isusa Krista, piše danas britanski list “Daily Telegrapf”.
Grešku je napravio monah Dionizije Eksigus /ili Dionizije Mali/, tvrdi 85-godišnji poglavar Rimokatoličke crkve u knjizi “Isus Nazarećanin: Priča o djetinjstvu“, koja je objavljena juče.
“Proračun početka našeg kalendara, koji se zasniva na rođenju Isusa Hrista, načinio je Dionizije Eksigus, koji je načinio grešku od nekoliko godina“, piše papa u svojoj knjizi, čiji je prvi tiraž rasprodat u više miliona primjeraka.
On dodaje da je datum rođenja Isusa Krista u stvari nekoliko godina ranije.
Tvrdnja da je hrišćanski kalendar zasnovan na lažnoj premisi nije nov, jer mnogi istoričai vjeruju da je Isus rođen između 7. i 2. godine prije nove ere.
Međutim, napominje list, činjenica da poglavar jedne milijarde katolika dovodi u pitanje jedno od kamena temeljaca krišćanske tradicije je istinski iznenađujuća.
Smatra se da je Dionizije Mali, koji je rođen u istočnoj Evropi, izumitelj modernog kalendara i koncepta “ljeta gospodnjeg”.
On je sačinio novi sistem, dijelom kako bi se odvojio od kalendara koji se tada koristio, koji se zasnivao na godinama od vladavine rimskog cara Dioklecijana.
Car Dioklecijan je progonio kršćane, pa je postojao dobar razlog da bude “protjeran” iz sistema datiranja u korist nekoga ko je bio inspirisan rođenjem Isusa Krista.
Ovaj kalendar je široko prihvaćen u Evropi nakon što ga je usvojio Velečasni Bid, monah istoričar, kako bi datirao događaje o kojima govori u svojoj “Duhovnoj istoriji engleskog naroda”, koju je završio 731. godine nove ere.
Međutim, kako je tačno Dionizije izračunao godinu rođenja Isusa Hrista nije jasno, a stav pape da je tu pogriješio dijele mnogi naučnici.
U Bibliji se ne precizira datum rođenja Isusa Krista.
Umjesto toga, monah je zasnovao svoje proračune na maglovitim referencama o godinama Isusa Krista na početku njegove misije i činjenici da je kršten u vrijeme vladavine cara Tiberija.
Međutim, nije samo datum jedina kontroverza o kojoj papa polemiše u svojoj knjizi – on tvrdi da nasuprot tradicionalnom prikazu, prilikom rođenja Isusa Krista nije bilo ni magarca, ni bika niti bilo koje druge životinje.
On otvara debatu i oko mjesta rođenja Isusa Krista, odbacujući argumente nekih naučnika da je rođen u Nazaretu, a ne Betlehemu
John Burton, ekspert za tumačenje svetih tekstova sa Univerziteta Oxford, rekao je da se većina naučnika slaže sa papom da je kršćanski kalendar bio pogrešan i da je Isus rođen nekoliko godina ranije nego što se mislilo, vjerovatno između 6. i 4. godine prije nove ere.
“U Bibliji se ne navodi kada je Isus rođen – sve što znamo jeste da je rođen u vrijeme vladavine Heroda Velikog, koji je umro prije 1. godine nove ere“, rekao je Burton “Daily Telegraphu”.
On je dodao da se dugo vremena smatralo da je Isus rođen prije 1. godine nove ere, ali to niko ne zna sigurno.
Ideja da je Krist rođen 25. decembra, takođe, se ne zasniva na istorijskoj činjenici.
“Mi, čak, ne znamo ni u kom godišnjem dobu je rođen. Cijela ideja da se njegov rođendan proslavlja u najtamnijem dijelu godine, vjerovatno, je povezana sa paganskom tradicijom zimskog solsticija“, zaključio je Barton.
Nezavisne/Informer.ba
