Pod snažnim utjecajem ratnih, političkih, ekonomskih i društvenih zbivanja, milioni ljudi su u posljednjih nekoliko decenija iselili iz zemalja zapadnog Balkana.
Novinari agencije Anadolija (AA) proveli su istraživanje o masovnosti dijaspore, odnosno o broju iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika zemalja zapadnog Balkana, i saznali da svaki treći Bosanac i Hercegovac, Srbijanac, Hrvat, Albanac i Makedonac živi izvan granica matične zemlje.
Nijedna od država regije nema precizne podatke o broju svojih ljudi u iseljeništvu.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH), širom svijeta živi više od 1,3 miliona građana porijeklom iz BiH, a podaci drugih institucija govore da izvan ove balkanske zemlje živi 1,5 do 2 miliona ljudi.
BiH trenutno ima oko 4 miliona stanovnika, što znači da svaki treći Bosanac i Hercegovac živi u inostranstvu. Većinu bosanskohercegovačke dijaspore čine osobe koje su izbjegle ili protjerane iz svojih domova tokom rata od 1992. do 1995., a uglavnom su to pripadnici bošnjačkog naroda.
Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Zaim Pašić, za agenciju Anadolija (AA) je kazao da nema dijela zemaljske kugle gdje Bosanci i Hercegovci nisu naseljeni.
“Nove bh. dijaspore trenutno najviše ima u Evropi, tačnije u Njemačkoj, Austriji i Skandinaviji, te SAD-u i Australiji, a ako gledamo na potomke od ranijih iseljavanja onda je Turska na prvom mjestu”, kazao je Pašić. U Njemačkoj trenutno živi oko 180.000 državljana BiH, u SAD-u 145.000, Austriji 90.000, Švedskoj 54.000, Turskoj 45.000, Švicarskoj 40.000, Australiji 35.000, Kanadi 30.000, itd.
Uz Bosnu i Hercegovinu, zemlja iz regiona sa izuzetno brojnom dijasporom je Srbija. Procjenjuje se da 3,5 miliona Srbijanaca živi van granica svoje zemlje, što u odnosu na ukupan broj stanovnika Srbije (oko 7,5 miliona) ukazuje da je ta zemlja među rekorderima po brojnosti dijaspore.
Hrvatska u dijaspori ima oko 2 miliona osoba, od čega je najveći broj njih naseljen u zemljama zapadne Evrope, SAD-u i u Australiji. Samo u Njemačkoj živi oko 230.000 građana s hrvatskim pasošem. Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj živi 4,3 miliona stanovnika.
Procjene do kojih su došli novinari Anadolije govore da je širom svijeta rasuto oko 1,5 milion Albanaca, što Albaniju također svrstava među države sa najvećom dijasporom u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Nema pouzdanih podataka niti zvanične evidencije o veličini makedonske dijaspore. Prema posljednjim procjenama Ministarstva vanjskih poslova Makedonije, oko 900.000 ljudi koji posjeduju pasoš ove balkanske zemlje živi u inostranstvu. Makedonija trenutno ima nešto više od 2 miliona stanovnika.
Prema posljednjem istraživanju Svjetske banke, zemlje južne i istočne Evrope u kojima je zabilježen najveći nivo migracija u nekoliko posljednjih godina su Rusija, Ukrajina, Turska, Rumunija, Bjelorusija, BiH i Albanija.
Isti izvor navodi da je najveća migracija visokoobrazovanog kadra zabilježena u Makedoniji jer je posljednjih godina 29,1 posto građana Makedonije napustilo tu zemlju. Poslije Makedonije dolazi BiH. Posljednjih godina, 23,9 posto Bosanaca i Hercegovaca sa fakultetskim obrazovanjem napustilo je domovinu. Slijede Rumunija sa odlivom visokoobrazovanog kadra od 11,8 posto, Albanija 9 posto, Ermenija 8,8 procenata, te Litvanija i Bugarska sa po 8,6 posto.
S druge strane, prema istraživanju Svjetske banke iz 2011. godine, oko 11,9 miliona državljana Meksika živi širom svijeta, a najviše u Sjevernoj Americi, što ovu zemlju čini liderom po masovnosti dijaspore.
Poslije Meksika, slijedi Indija sa 11,4 miliona građana koji žive van granica zemlje, Rusija sa 11,1 milion, Kina 8,3 miliona, Ukrajina 6,6 miliona, Bangladeš 5,4 miliona, te Pakistan sa 4,7 miliona ljudi u dijaspori, koliko ima i Velika Britanija.
Nadalje, značajan broj iseljenika ima Turska čija dijaspora broji oko 4,3 miliona, dok samo u Njemačkoj živi oko 2,8 miliona osoba turskog porijekla.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države (SAD) su mjesto u svijetu gdje se nalazi najveći broj useljenika koji dolaze skoro iz svih dijelova svijeta. Naime, prema posljednjim podacima, u SAD-u se nalazi oko 42,8 miliona imigranta. Slijedi Rusija sa 12,3 miliona imigranata, Njemačka sa 10,8 miliona, Saudijska Arabija sa 7,3 miliona, sa Kanada 7,2 miliona, Velika Britanija ima 7 miliona useljenika, Španija 6,9 miliona, Francuska 6,7 miliona i Australija 5,5 miliona.
AA/Informer.ba
