Vlasti BiH imaju vremena do jeseni da riješe problem povećanog broja lažnih azilanata u zemljama EU, a ukoliko do toga ne dođe, moguća je suspenzija bezviznog režima.
Ovo proističe iz odgovora Evropske komisije na zabrinutost Tanje Fajon, izvjestioca Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju, da pojedine zemlje članice EU zbog lažnih azilanata iz zapadnog Balkana i BiH žele efikasan mehanizam za suspenziju bezviznog režima.
Podsjećanja radi, Fajonova je “Nezavisnim” u petak rekla da su zbog lažnih azilanata neke zemlje stavile do znanja da će iskoristiti mehanizam suspenzije i pozvala BiH da uloži više napora u informisanje građana i da poštuje sve obaveze iz “mape puta” za viznu liberalizaciju.
Albin Birger, službenik za odnose s javnošću Evropske komisije, rekao je da će mehanizam suspenzije bezviznog režima biti usvojen na jesen.
“Evropski savjet i Evropski parlament još vode pregovore o amandmanima na Regulaciju 539/2001, koji će uključiti stvaranje mehanizama za suspenziju bezviznog režima. Pregovori se nastavljaju nakon ljetne pauze. Komisija se nada da će sporazum biti postignut na jesen”, istakao je Birger.
Objasnio je da i Evropski savjet i Evropski parlament formalno treba da usvoje amandmane, a 20 dana nakon objave u “Službenom glasniku” amandman će stupiti na snagu.
“Mehanizam za suspenziju bezviznog režima onda će moći koristiti zemlje članice”, istakao je Berger.
Dodao je da su zemlje članice u više navrata izrazile očekivanje da mehanizam stupi na snagu što je prije moguće, kako bi imale alat za brzo reagovanje u hitnim situacijama.
Podsjećanja radi, broj lažnih azilanata iz Srbije i Makedonije se nakon ukidanja viza tim zemljama višestruko povećao, a prije godinu dana isti problem se pojavio i sa BiH. Stopa lažnih azilanata iz BiH u zemljama EU, posebno Švedske, povećala se višestruko i stvorila veliki problem vlastima BiH.
“Korištenje mehanizama će u prvom redu zavisiti od situacije sa migracijama. Komisija će odlučivati o tome da li je potrebno sprovesti akciju, i to nakon analize svih relevantnih elemenata, kao na primjer iznenadni porast ilegalnih pridošlica”, istakao je on.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za viznu liberalizaciju BiH, uvjeren je da do ponovnog uvođenja viza neće doći. Kako je rekao, BiH od januara ima 1.087 lažnih azilanata, što je malo u poređenju sa 40.000 iz Srbije i 12.000 iz Makedonije. Osim toga, kako je rekao, lažni azilanti iz BiH idu isključivo u Švedsku. Rekao je da BiH ne može u ovom slučaju puno da uradi, jer su organizatori odlaska u Švedsku iz Srbije.
“Ljudi sa ličnom kartom pređu u Srbiju, ukrcaju se u autobuse i idu za Švedsku. Ali njima će švedska vlast uvesti zabranu putovanja u zemlje Šengena od dvije do pet godina. To će biti jasan signal svima onima koji se sad eventualno spremaju da idu”, rekao je Dautbašić. Dodao je da je Švedska izmjenom legislative skratila procedure obrade zahtjeva za azil na samo 25 dana.
Dautbašić je rekao da organizatori na vrlo domišljate načine obmanjuju građane, a navodi primjer Belgije iz prošle godine.
“Imali smo podatak da su našim građanima obećali da mogu otići u Belgiju i tražiti azil, i da će svi biti prebačeni u pogranično područje, gdje se gradi novi grad i gdje će svi koji budu radili na građevini dobiti mjesto boravka. U samo 15 dana otišlo je 300 ljudi”, rekao je Dautbašić.
Bose Hedberg, ambasador Švedske u BiH, rekao nam je juče da za sada nema nikakvih promjena u stavu Švedske prema bezviznom režimu, uprkos velikim problemima s azilantima iz BiH.
“Kao što znate, moja zemlja je bila jedan od najvećih zagovornika vizne liberalizacije za BiH”, rekao je Hedberg.
Nezavisne/Informer.ba
