Jedan od najpoznatijih svjetskih fizičara i kozmologa Britanac Stephen Hawking smatra da ne postoji život poslije smrti, ističući da su teorije o raju bajka za ljude koji se boje mraka.
Poznat po knjizi “Kratka historija vremena” Hawking je rekao je u intervjuu za današnji Guardian da iako odbacuje ideju života poslije smrti on naglašava potrebu čovjeka da ispuni svoje potencijale na Zemlji tako što će u potpunosti iskoristiti život.
Hawking (69), čije je tijelo toliko deformisano bolešću da danas može pomjerati samo jedan mišić, onaj u desnom obrazu, dijagnostikovan je poremećaj motornih funkcija kada je imao 21 godinu i rekli su mu tada da neće živjeti duže od pet godina, ali insistira da se ne boji smrti.
“Već 49 godina živim sa mogućnošću da ću sutra da umrem. Ne bojim se smrti, ali i ne žurim da umrem, želim toliko toga još da uradim”, rekao je on.
Prema njegovom mišljenju mozak čovjeka je kao kompjuter koji prestane da radi kada otkaže neka od njegovih komponenti.
“Ne postoji raj niti život poslije života za kompjutere, odnosno za ljude. To su samo bajke za ljude koji se boje mraka“, rekao je on, dodajući da bi ljudi trebalo da žive tako što će tražiti najveće vrijednosti života u svim svojim aktivnostima.
Hawking je dao intervjuu uoči sastanka Google Zeitgeist u Londonu gdje će se obratiti pitanjem – “Zašto smo ovdje?”.
Na ovom skupu govoriće i britanski ministar finansija George Osborne i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz.
Hawking će iznijeti svoju teoriju da su male promjeljnive čestice energije ili kvantne fluktuacije na samom početku univerzuma sjeme iz kojeg su se razvile galaksije, zvijezde i na kraju čovjek.
Hawking je često bio na meti kritika zbog svojih stavova o religiji.
Njegova knjiga “Veliki dizajn” iz 2010. godine izazvala je oštre kritike među religijskim liderima, uključujući glavnog rabina Velike Britanija lorda Saksa, jer je tvrdio da nema potrebe da se božanskom snagom objasni nastanak univerzuma.
Srna/Informer.ba
