Naučnici sa švicarskog instituta CERN danas će održati seminar na kojem će prezentovati preliminarne rezultate svog najvećeg projekta, a ukoliko se potvrde spekulacije da su uspjeli detektovati Higgsov bozon, poznatiji pod nadimkom Božja čestica, seminar bi lako mogao dobiti prefiks istorijski.
Higgsov bozon smatra se Svetim gralom fizike, jer se na hipotezi o njegovom postojanju temelji današnji standardni model fizike. Riječ je o (hipotetskoj) elementarnoj čestici kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica, odnosno zašto su neki bozoni masivni, za razliku od fotona koji nemaju masu. Teoriju o njegovu postojanju 1964. godine postavio je škotski fizičar Piter Ware Higgs, ali ona do danas nije dokazana.
Međutim, na CERN-u je u posljednje vrijeme vrlo živahno u tom pogledu, jer su nešto otkrili. To ne znači da će doći do “definitivne objave o dokazanom postojanju Higgsovog bozona, ali će biti pojašnjen ogromni napredak ostvaren na tom polju”, kako je u pozivnici objasnio šef CERN-a Rolf-Dieter Heuer.
Treba napomenuti kako se potraga za Božjom česticom u principu zasniva na masivnim sudarima protona pri ogromnim brzinama, kako bi se stvorili uslovi slični onima kada je došlo do Big Banga. Kako bi se takav “eksperiment” mogao napraviti, evropske zemlje su uložile milijarde dolara u gradnju Velikog hadronskog sudarača (LHC) – 27 kilometara dugog tunela u kojem mogu sudarati protonske zrake. U LHC-u se izvode dva projekta, odnosno rezultate bilježe – ATLAS i Kompaktni muonski solenoid (CMS).
Prema glasinama iz CERN-a, u oba eksperimenta su zabilježeni signali, to jest prvi pogledi na Higgsov bozon, ali je statistička mogućnost pogreške još uvijek veća od potrebne da bi se tvrdilo naučno otkriće. Naučnici tvrde kako su detektovali česticu s masom od 125 giga elektronvolti (GeV), što je upravo u rangu prognozirane mase Božje čestice, utemeljene na prethodnim istraživanjima.
Problem se očituje u činjenici da detektori nisu direktno “vidjeli” Higgsov bozon, već su zabilježili znakove njegovog raspada u drugim česticama. Međutim, ukoliko se ponavljanjem eksperimenta uspije detektovati kako bi taj raspad trebao izgledati, i što bi ga još moglo uzrokovati, bila bi to sjajna osnova za nastavak istraživanja i svojevrsni revolucionarni korak u otkrivanju “najveće tajne svemira”. Posebno ohrabrujuće zvuči činjenica da su ga i ATLAS i CMS detektovali na istom “mjestu”.
“Ovo je prvi puta da imamo dovoljno podataka na temelju kojih možemo argumentirano polemizirati. Što god se na kraju dogodilo s Higgsovim bozonom, mislim da ćemo se jednog dana moći osvrnuti na današnji sastanak i reći da je to bio početak nečeg velikog”, kazao je za Scientific American Džon Ellis, bivši šef CERN-ovog odjela za teoriju.
“Ukoliko se ti rezultati pokažu tačnima, bit će to nevjerovatno otkriće. Realno je očekivati da ćemo kroz godinu dana znati postoji li Higgsov bozon ili ne, svakako ta tvrdnja neće biti poklon za ovaj Božić”, kazao je za BBC profesor Soldner-Rembold sa univerziteta u Mančesteru.
Agencije/Informer.ba
