Povodom 17. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama (prostitutkama), Udruženje PROI iz Sarajeva objavilo je otvoreno pismo seksualne radnice upućeno bosanskohercegovačkoj javnosti.
Cilj ove aktivnosti je da se skrene pažnja na prisutnost seksualnog rada i nasilja nad ženama koje pružaju seksualne usluge u BiH, kao i da se ukaže na sistemski nedostatak adekvatnog odgovora na probleme ove populacije i nepoštivanje njihovih osnovnih ljudskih prava.
Pismo je proslijeđeno predstavnicima vlasti, državnih institucija i agencija, predstavnicima sudstva, tužilaštva, ombdusmena za ljudska prava, građanima Sarajeva, međunarodnim i nevladinim organizacijama.
Iz ovog potresnog pisma izdvajamo dijelove koji svjedoče o tome koliko je ova populacija diskriminirana u svakom pogledu: od uvreda, poniženja, nemogućnosti adekvatne zdravstvene zaštite, nemogućnosti da prijave nasilje…
Osnovna poruka pisma je apel da se i ova djelatnost ozakoni. Jer kao što je napisano prostitucija je postojala, postoji i postojat će. Bez obzira na želje.
“Obraćam se svim ljudima, muškarcima i ženama u Bosni i Hercegovini, a povod je konstantno ignorisanje i zanemarivanje populacije kojoj pripadam.
Nadam se da ćete ovo nastaviti čitati otvorenog uma, bez predrasuda i zaista razmisliti o čemu govorim.
Želim vas upoznati sa nekim od najčešćih problem s kojima se ja i većina žena na „našem tržištu“ susrećemo veoma često.
U Bosni i Hercegovini prostitucija je kažnjiva zakonom. Svakodnevno trpimo različite vrste nasilja (psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko), ali zbog kriminalizacije ne možemo prijavljivati slučajeve nasilja, jer ako se deklariramo kao prostitutke, nalazimo se s druge strane zakona. Prije nego što se pozovete na odredbe Krivičnog zakona i Zakona o prekršajima, koji su jedini zvanični dokumenti u kojima se pitanja prostitucije navode, i to naravno, isključivo u kontekstu sankcije i restrikcije ove pojave, molim vas da se osvrnete i zapitate kakva rješenja za naše probleme u ovoj državi postoje?”, navodi u pismu prostitutka.
Dalje kaže kako su “iako često žrtve nasilja, okrutnog postupanja i diskriminacije su za ovu državu samo problem čije rješenje je jedino stroga zakonska sankcija koja nas udaljava od zdravstvenih, socijalnih, psiholoških pravnih i ostalih servisa u kojima možemo potražiti pomoć za svoje osnovne potrebe za koje niko u stvarnosti koju vi kreirate nema sluha“.
Navodi da je njeno pismo ujedno i apel da im se pruži alternativa i pomogne da bi njihovi problemi i potrebe dobili prave odgovore i prava rješenja.
“Mi jednostavno samo želimo uživati osnovna ljudska prava koja nam, i u slučaju sukoba sa zakonom, neupitno pripadaju!!” , napisala je seksualna radnica.
Ona podsjeća i predstavnike medija da tretiraju i nasilje nad prostitukama. Ako i pišu o njima glavni krivac je žrtva – prostitutka.
Autorica pisma navodi da je svjesna šta za javnost predstavlja njen posao, da je moralno neprihvatljiv ali kako kaže ona je odgovorna majka, zahvalna kćerka, ljubazna susjeda, dobra prijateljica i poštena osoba.
“Sumnjam da možete vjerovati u to, odnosno vjerovati da sve prostitutke nisu iste! Istina je, moje koleginice i ja nismo iste, štoviše vrlo smo različite, ali imamo jednu univerzalnu zajedničku karakteristiku – stigmu zbog koje smo zlostavljane i izložene diskriminaciji u svim životnim poljima. Reći ću vam nešto, prostitucija je postojala, postoji, i postojaće i u budućnosti, u svim društvenim kontekstima, na svim prostorima i u svim vremenima, i to posve neovisno od vaše i moje volje” poručuje seksualna radnica u svom otvorenom pismu.
Htjeli to priznati ili ne prostitucija opstaje u svakom vremenu, noseći epitet najstarijeg zanata na svijetu.Ono što se može učiniti je zaštiti osobe koje se tim bave time zaštiti ujedno i konzumente njihovih usluga. A to se može postići jedino legalizacijom, kaže na kraju pisma seksualna radnica.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama (prostitutkama) se u svijetu obilježava od 2003. godine. Izvorno je osmišljen kao dan sjećanja na 49 seksualnih radnica koje su ubijene od serijskog ubice poznatog pod pseudonimom „Green River Killer“.
Udruženje PROI pruža lokalno pristupačne mogućnosti za najugroženije populacije u rješavanju problema vezanih uz ovisnost, rizično seksualno ponašanje i psihosocijalni razvoj. Na teritoriji Bosne i Hercegovine, PROI pruža širok spektar usluga, uključujući psihosocijalnu rehabilitaciju, programe za žene i edukativne programe. U realizaciji ovih aktivnosti Udruženje PROI surađuje s vodećim svjetskim nevladinim organizacijama i pojedincima.
Fena/Informer.ba
